Piše: Jusuf Trbić
Ima Bosne i biće je dovijeka, ima Bosne dok je nas, to je bila poruka sa proslave Dana državnosti BiH u Janji. Tu poruku je svako ko je bio u janjarskom Domu kulture mogao čuti i vidjeti na licima prisutnih, u njihovim očima, u osmijesima, u glasu. Mogu oni zabranjivati, i vrijeđati, i ponižavati, ali duh Bosne nikad klonuti neće, nikad neće nestati ljubav za domovinu, nikad se neće ugasiti plamen slobode. Bogat program, kao i do sada, mnogo pjesme i radosti, mnogo ponosa i prkosa – to je bila slika pune sale u kojoj je buktala ljubav prema domovini.
Ovogodišnja proslava Dana državnosti BiH u Janji održana je u napetoj političkoj atmosferi, koju je proizvela zabrana skupova u Mrkonjić Gradi i Banjoj Luci i smjena zamjenika načelnika Srebrenice uz obrazloženje da je organizovao obilježavanje Dana državnosti BiH. Teško da se u novijoj političkoj istoriji Evrope može naći takav primjer – da jedna regija zabranjuje obilježavanje dana sopstvene države. Pri tome su se čula uobičajena obrazloženja: kako entitet RS nije obavezan da obilježava taj dan, jer nije usvojen novi zakon na nivou države koji bi to nalagao i kako to ugrožava mir. A iz vrha MUP-a RS stigla je čak i izjava da je proslava Dana državnosti udar na ustavni poredak BiH! Nevjerovatno. Mnogi su u proteklim godinama upozoravali da je stvar saasvim obrnuta: negiranje ovog praznika je udar na državu. Jer, Dejtonski sporazum je sasvim jasan. On kaže: ako neki zakon (u ovom slučaju državni zakon o praznicima) nije usvojen u Parlamentu BiH, primjenjuje se stari zakon, sve dok se ne donese novi. Prepisujem iz Aneksa II, tačka 2: Kontinuitet zakona : Svi zakoni, pravila i pravilnici koji budu na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kad Ustav stupa na snagu ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj budu u skladu sa ovim Ustavom, dok nadležno tijelo Bosne i Hercegovine ne odluči drugačije.“ Pošto, zbog protivljenja političara iz RS-a, nikad nije usvojen novi zakon o praznicima, važi onaj stari, u kojem je 25. novembar Dan državnosti BiH. Kratko i jasno. Oni koji to ne poštuju, krše Dejtonski sporazum i Ustav BiH.
Dakako, kršenje Dejtona nije ništa novo. U RS-u se osporava Ustavni sud BiH, a dejtonski ustav jasno kaže: „Odluke Ustavnog suda biće konačne i obavezujuće“. Sporne su sudije-stranci u Ustavnom sudu, a Ustav u članu 4, tačka 1a, precizira da se Sud sastoji od devet sudija, četvoro bira Predstavnički dom FBiH, dvoje Skupština RS, a troje stranih sudija bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. To su sve dejtonske ustavne odredbe koje se ne mogu dovoditi u pitanje bez izmjene Ustava. I to se odnosi i na kontinuitet Zakona o praznicima. A šta reći na tvrdnje da su entiteti stariji od države i da su se oni udružili, pa formirali državu? Najbolje je citirati Ustav. U čl. 1, tačka 1, piše: „Republika Bosna i Hercegovina, čiji će zvanični naziv ubuduće biti „Bosna i Hercegovina“, NASTAVIĆE SVOJE ZAKONSKO POSTOJANJE po međunarodnom pravu kao država, u svojim sadašnjim, međunarodno priznatim granicama, a njena unutrašnja struktura biće MODIFIKOVANA, KAKO JE PREDVIĐENO OVIM DOKUMENTOM (podvukao J.T.). U članu 3 piše: „Bosna i Hercegovina SASTOJAĆE SE iz dva entiteta…“ Jasno, da jasnije ne može biti.
Ko onda dovodi u pitanje ustavni poredak? I šta znači zabraniti građanima BiH da slave šta god hoće, kako je moguće nasilno ukidanje državnog praznika i nametanje volje samo jedne političke garniture? Ali, u BiH je sve moguće.
Ipak, i ova proslava u Janji pokazala je da se zabranama ne može mnogo postići i da je, u ovako složenoj zajednici, najbolje da se poštuju ustavna i zakonska rješenja, a onaj kome se ta rješenja ne sviđaju neka pokrene proceduru za njihovu izmjenu. To je najmanje što građani ove napaćene države zaslužuju.