KARADŽIĆEVE I BOBANOVE KRVAVE RATNICE: Mlatile su i ubijale kao i muškarci, ovo su zvjerstva za koja su osuđene…

Aktivna uloga žena u oružanom sukobu je zanemarena i umanjena na ulogu žrtve, a itekako ima onih koje su počinile zločine.

Sud u Beogradu osudio je nekadašnju vojnikinju, Srpkinju iz Bosne Ranku Tomić na pet godina zatvora radi mučenja i ubojstva 18-godišnje bosanske medicinske sestre, Karmen Kamenčić, u u srpnju 1992 godine tijekom rata u Bosni.

Slučaj je neobičan radi brutalnosti njezinog zločina ali i činjenice da su i žrtva i zločinac – obje žene.

Prema optužnici članovi jedinice Ranke Tomić uhvatili su Kamenčić i odveli u u grad Radić. Tomić je tamo naredila Kamenčić da skine sa sebe svu odjeću, plazi po podu i iskopa vlastiti grob.

Ona i drugi članovi jedinice tukli su je letvama, odrezali joj kosu, iskoristili nož da urežu križeve u kožu glave i donjih leđa, te onda odrezali donji dio ušne resice.

Uz to je i gurala glavu žrtve u kravlji izmet dok ju je udarala lopatom i tjerala da pjeva srpske pjesme.

Napokon, na kraju svega, tinejdžerku je smaknula druga osoba iz jedinice.

Većina ispovijesti, priča i suđenja iz ratova devedesetih samo spominju žene kao žrtve, i to civilne žrtve. No, mnoge žene se jesu priključivale vojnim jedinicama. Točni brojevi nisu poznati, no u armiji Bosne i Hercegovine, koju su vodili Bošnjaci, bilo je barem 5.360 žena, od kojih su neke ratovale, a neke bile zadužene za logistiku.

Suđenja poput ovog Ranke Tomić pokazuju kako i žene mogu počiniti zvjerstva.

Biljana Plavšić, nekadašnja predsjednica entiteta Republike Srpske, bila je i ostala jedina žena optužena i osuđena od strane Tribunala u Hagu.

Plavšić je optužena za provođenje politike genocida, eksterminaciju, ubojstva i niz drugih zločina. Pamti ju se i po tome što je priznala kako je progonila ne-Srbe po političkim, etničkim i vjerskim kriterijima. Osuđena je na 11 godina zatvora.

Kaznu je odradila i kada se vratila u Beograd više je puta ponovila kako je zapravo nevina te je to sve učinila da dobije manju i kraću kaznu.

Profesorica Jelena Subotić sa Georgia State sveučilišta u Atlanti kaže kako akademski rad pokazuje kako se ženski ratni zločinci najčešće sasvim drugačije doživljavaju i tretiraju tijekom i poslije suđenja.

“U slučaju Biljane Plavšić, međutim, interesantno je jer je teško odrediti do koje mjere je njezin topli doček u Srbiji i Republici Srpskoj bio rezultat toga što je žena ili što je Srpkinja“, kaže Subotić.

Plavšić je osuđena od strane internacionalnog tribunala, što je vrlo rijedak fenomen. Na primjer ICT nikada nije digao optužnicu ili osudio ženu u svojoj povijesti. Na njihovoj je listi jedino Simone Gbagbo, nekadašnja prva dama Obale Bjelokosti.

Nju se traži radi navodnih zločina protiv čovječnosti tijekom perioda nasilja (nakon izbora) u toj zapadnoafričkoj državi 2011. godine, a zločini uključuju ubojstva, protjerivanje i seksualne delikte.

 

(slobodnabosna.org)

Komentari