Piše: Saud Grabčanović
Uvod
U svojoj bogatoj istoriji Bosna i Hercegovina je iznjedrila veliki broj junaka i gazija koji su slavu naše zemlje pronosili širom Evrope. U čitavom nizu velikih vitezova koje je dala naša Bosna svakako je jedan od najvećih i najpoznatijih slavni Gazi Hasan-paša Predojević. Ovaj naš veliki Bošnjak, junak i gazija živio je i ratovao u 16. Vijeku, pa su podaci o njemu danas jako oskudni. Zna se da je bio kršćanskog porijekla, da je prešao na islam i da je bio jedan od najvećih osmanskih vojskovođa svih vremena, te da je bio beglerbeg Bosanskog pašaluka. Zavaljujući njemu i njegovim osvajanjima, grad Bihać, kao i veći dio Bosanske krajine, danas pripada Bosni i Hercegovini. Poginuo je u borbi kao šehid i to prilikom pokušaja da, na svoju ruku i bez dovoljno vojske, zauzme tvrdi grad Sisak. On nije uspio zauzeti Sisak zbog izdaje tadašnjeg osmanskog Velikog vezira Kodža Sinan-paše, koji je zaustavio vojsku koja je krenula iz Istanbula da mu pomogne. Motiv za to je bio lični sukob ovog vezira i Hasan-paše. O ovoj neviđenoj izdaji pisao je naš čuveni istoričar Pečevija, koji je bio akter tog vremena. Pečevija za Sinan-pašu kaže da je bio beskrupulozna ličnost i kritikuje njegovu odluku da ne pošalje pomoć i tako prepusti porazu osmansku vojsku na čijem je čelu stajao Hasan-paša Predojević u bici kod Siska 1593. godine. Kao razlog ovakvog postupka velikog vezira Pečevija navodi njegovu mržnju i zavist prema Hasan-paši Predojeviću. Na osnovu podataka iz Pečevijine „Istorije“ nameće se zaključak da Sinan-paša nije poslao pomoć Hasan-paši jer ga je mrzio i htio ga se rješiti.On je po cijenu Hasan-pašine glave htio otvoriti ugarski front, želeći steći ugled, domoći se plijena i postići uspjeh poput Ferhat-paše u Perziji (Pečevija 2000: II. 111-113).
Biografija gazi Hasan-paše Predojevića
Gazi Hasan-paša Predojević je bio peti beglerbeg Bosanskog pašaluka i to od 1591. do 22. juna 1593. Godine, kada je poginuo u bitci kod Siska. Hasan-paša spada u najveće i najslavnije osmanske vojskovođe 16.vijeka. U istoriji Bosne on je poznat kao osvajač grada Bihaća i većeg dijela današnje Bosanske krajine. Od njegovog vremena ovaj dio tadašnje Hrvatske postao je sastavnim dijelom Bosanskog pašaluka i danas pripada republici Bosni i Hecegovini. Mirza Safvet-beg Bašagić u svojim radovima za njega kaže da je veoma zaslužan i da je bio veliki i neustrašiv junak. Za brojne poduhvate i osvajanja Hasan-paša je od sultana dobio počasnu osmansku vitešku titulu -„gazi“. Danas nemamo pouzdanih podataka gdje je i kada tačno rođen ovaj naš velikan. Prema nekim izvorima, on je bio rodom iz Lužaca (Lušci Palanka) kod Sanskog Mosta, po drugima je porijeklom iz Klobuka, a po trećima je iz Bileće u Hercegovini. Muvekkit u svojoj istoriji Bosne piše da potiče iz sela Lušci, u kadiluku Majdan. Hasan-paša je porijeklom bio kršćanin pravoslavac i zvao se Niko Predojević. U Istanbul je odveden kao adžami-oglan. Kad je prešao na islam uzeo je ime Hasan (lijep, ljepotan). U nekim osmanskim hronikama se naziva i Hersek Hasan-paša, što znači da je bio porijeklom iz Hercegovine. Osmanski istoričari, koji su savremenici njegovog vremena : Pečevija i Čatib Čelebi, navode da je bio porijeklom iz Hercegovine i to iz okoline Bileće, gdje je podigao svoju džamiju, a majci, koja nije promijenila vjeru, crkvu sa krstom i polumjesecom. U 16. stoljeću bosanski begovi su počeli naseljavati Bosansku krajinu i Liku Vlasima, te se može pretpostaviti da je Hasan-paša Predojević ipak rođen u Lušcima kod Sanskog Mosta, ali da su mu preci došli iz Hercegovine. Prezime Predojević i danas postoji u Sanskom Mostu. Hasan-pašin brat, koji se zvao Džafer, bio je sandžak-beg u Sandžaku Cernik. Iz istorijskih zapisa je poznato da je Hasanov drugi brat Gavrilo bio iguman manastira Moštanica, a kasnije je dobio titulu vladike. Hasan-pašin sin Hasan-efendija Predojević bio je poznati islamski učenjak.
( Nastaviće se)