Piše: Jusuf Trbić

       Kroz čitavu istoriju postojali su ljudi koji se bave stvarima duha, kulture, stvaralaštva, onoga što izmiče svakodnevnoj borbi za opstanak i stvaranje materijalnih dobara. Njih je mnogo manje u odnosu na ostale, oni rade posao koji se često čini nevažnim, ali kad vrijeme mine i prošlost ode u maglu, njihovo djelo ostaje, a sve drugo prolazi i propada. U današnje haotično i usplahireno doba koje slavi površnost, stvaraoci u kulturi i čuvari tradicije i kulturne baštine rijetki su kao pingvini u Sahari. Oni rade u sjenci, odvajaju od svog života da bi dali drugima, ne jure za novcem i sjajem, ne traže i ne dobijaju privilegije, fotelje i velike plate, oni idu za svojim sopstvenim suncem, gledajući u ono što malo ko drugi vidi. Mnogo puta vidio sam iznenađenje na licima ljudi kad saznaju da se u organizacijama kulture koje formiraju građani  radi volonterski, od srca, dobrovoljno, a da su njihovi rezultati vidljiviji i trajniji od onoga što se čini u zvaničnim, državnim ministarstvima, odjeljenjima i komitetima. I to traje već decenijama.

Bijeljinsko Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” to dokazuje iz godine u godinu.

 

Rezultati za primjer

    Gradski odbor “Prosvjete” radi u sastavu SPKD “Prosvjete”, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, sa zadatkom koji imaju sva nacionalna kulturna društva – da njeguju identitet i tradiciju svog, srpskog naroda. I to čini izuzetno uspješno. Bijeljinska “Prosvjeta” formirana je još 1904. godine, a u toku dvadesetog vijeka njen rad je zabranjivan tri puta, da bi bila obnovljena 11. maja 1991. godine, i od tada je pokretač mnogih kulturnih zbivanja u ovom dijelu BiH, u oblastima prosvjetnog, književnog, naučnog i umjetničkog života. Posebno su članovi “Prosvjete” aktivni u ostvarivanju važnog zadatka – očuvanju srpskog jezika i ćirilice i njegovanju kulturne baštine, kao i u izdavačkoj djelatnosti, organizovanju kulturnih manifestacija i književnih programa.

Tako već dvije decenije, od 1995. godine,  izlazi časopis za književnost i kulturu “Srpska vila”, koji nastavlja tradiciju iz vremena između dva svjetska rata. Do sad su izašla 42 broja ( dva puta godišnje), a objavljeni su originalni radovi koji do tada nisu objavljivani u drugim listovima i časopisima. U svakom broju, u prosjeku, pojavi se oko 50 autora, što je podatak dostojan poštovanja.

Uredništvo časopisa danas čine Cvijetin Ristanović, Jelina Đurković, Ljiljana Lukić, Dušanka Novaković i Borislav Gavrić.

Bijeljinska “Prosvjeta” ima i bogatu izdavačku djelatnost, a knjige su upravo ono što je doskora toliko nedostajalo bijeljinskoj kulturnoj istoriji. Od 2003. godine štampano je preko 30 knjiga, među kojima se posebno ističu : “Semberska lira” – izvod iz lirike Književnog kluba “Jovan Dučić”, Monografija “Bijeljina kroz vijekove”  Slobodana Lukića, “Jovan Dučić-rani radovi” Ljiljane Lukić, itd.

Iz “Prosvjete” su izrasla i druga udruženja : Književni klub “Jovan Dučić”, Udruženje likovnih umjetnika “Sveti Luka” i Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava Semberije.

SPKD “Prosvjeta” je organizator nekoliko značajnih kulturnih manifestacija : “Višnjićevi dani” (višednevna manifestacija), Vidovdanska akademija, Pantelinsko duhovno veče i Festival “Znanjem, pjesmom i igrom kroz Semberiju”. Da bi se vidjelo šta i kako radi “Prosvjeta” dovoljno je pogledati, recimo, program “Višnjićevih dana” 2015. godine, 22-gih po redu. U centru pažnje je bila 100-godišnjica rođenja Branka Ćopića, pa je tim povodom održano posebno književno veče. Na programu su, uz to, bili i ovi sadržaji :

  • naučni skup “ Očuvanje srpskog jezika i ćirilice, kao važan nacionalni zadatak”,
  • izložba “Srpska nošnja u 19. vijeku”,
  • svečana akademija,
  • izložba slika Olgice Stefanović,
  • nastup hora “Srbadija”,
  • predstavljanje knjige “Srpski jezik između nauke i politike” Miloša Kovačevića,
  • predstavljanje novog broja časopisa “Srpska vila”,
  • promocija knjige “Zbilja i tajanstva” Borke Tadić,
  • takmičenje učenika osnovnih i srednjih škola u literarnim i likovnim radovima i besjedništvu,
  • predstavljanje knjige “ Na krilima slobode” Boška Vujačića i
  • guslarsko i folklorno veče.

Reklo bi se : mnogo, i previše za uslove u kojima se danas nalazi kultura kod nas.

Bijeljinska “Prosvjeta”, na čijem je čelu danas Dušanka Novaković, uvrštena je u društva od posebnog interesa za RS i Grad Bijeljinu, a dobitnik je više priznanja, među njima i Zlatne medalje “Filip Višnjić” koju Grad Bijeljina dodjeluje za izuzetne rezultate u radu.