Imaju li ministri diplome?

27

Da li su i ministri lagali da imaju završen fakultet?

Piše: Dženana Karabegović

Već drugi mjesec Bosnu i Hercegovinu potresa afera lažnih diploma, nakon što je novinarka portala Žurnal objavila kako je za 17 dana dobila diplomu srednje medicinske škole i to bez ijednog prisustva času, ali uz naknadu od 1.250 eura.

Osoba koja je diplomu prodala još uvijek nije procesuirana. Jedina hapšenja koja su uslijedila nakon cijele afere su prošlosedmična i to na području zapadne Bosne. Zbog sumnje da su prodavali lažne diplome, uhapšeno je devet osoba.

Problem oko lažnih diploma u Bosni i Hercegovini nije nepoznat, ali se njime nikada nisu bavile pravosudne i druge institucije.

Tek nedavno je Kenan Vehabović, sekretar Zajedničke službe Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražio provjeru diploma svih zaposlenih u toj instituciji, no direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević mu je odgovorio kako se time narušava pravna sigurnost.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa Kovačević kaže kako nema ništa protiv provjere, ali da za to mora postojati zakonski osnov.

“Ako se radi o sumnji da je falsifikat neka diploma, onda je to krivični postupak. U tom slučaju, istražni organi nešto istraže i moguće zloupotrebe prijave. Odgovornost je na javnim organima i treba praviti razliku da li se radi o falsifikatu, zloupotrebi službenog položaja ili lošem sistemu obrazovanja generalno. Dakle, ako su sporne diplome određene obrazovne ustanove, onda se mora zatražiti od institucija BiH da utvrde da li imaju zaposlene sa diplomama te obrazovne institucije. Zbog čega dovoditi integritet i ugled svih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini gdje ljudi rade časno i pošteno”, kaže Kovačević.

Ako se radi o sumnji da je falsifikat neka diploma, onda je to krivični postupak: Kovačević
Ako se radi o sumnji da je falsifikat neka diploma, onda je to krivični postupak: Kovačević

S druge strane, podnosilac zahtjeva za provjeru diploma u bh. parlamentu Kenan Vehabović ne smatra kako bi se narušila pravna sigurnost te institucije provjerom diploma. On je zatražio mišljenje od Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

“Ako je narušena pravna sigurnost da vi provjerite neku javnu ispravu, a nije narušena javna sigurnost ukoliko se, eventualno, u postupku utvrdi da imamo neku lažnu diplomu ili neku neispravnu javnu ispravu, šta je tu? Da li tu nije narušena pravna sigurnost?, pita se Vehabović.

Pored zahtjeva za provjeru diploma zaposlenih u bh. institucijama, isti postupak su tražili Vlada i Parlament Federacije BiH.

U Republici Srpskoj prijedloga zvaničnih institucija o provjeri nema, ali su zato opozicioni poslanici u Skupštini tog bh. entiteta zatražili da im se u narednih 30 dana dostavi spisak zaposlenih u javnom sektoru sa njihovom odgovarajućom stručnom spremom i diplomama. Razloge objašnjava Jelena Trivić, poslanica PDP-a.

“Pokrenuću ovaj postupak i neću odustati od njega. Nakon što dobijem odgovor na ovo poslaničko pitanje, preduzeću dalje korake, jer je opšteprihvaćena stvar da nam u javnim institucijama rade ljudi sa lažnim diplomama”, poručuje Trivić.

Njen kolega u Skupštini, poslanik SDS-a, Nebojša Vukanović ide i korak dalje i tvrdi kako i među postojećim ministrima u Vladi Republike Srpske ima onih koji tvrde da imaju završen fakultet, a da to nije istina.

“Ministar Petar Đokić, vidjeli smo, da nije diplomirao, barem su tako tvrdili mediji koji su istraživali, a u svojoj biografiji je naveo da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1991, a na listi studenata koji su diplomirali te godine i koji je javno objavljen i potvrđen sa Ekonomskog fakulteta, Petra Đokića nema na tom spisku”, kaže Vukanović.

Kontaktirali smo beogradski Ekonomski fakultet kako bi saznali da li je ministar energetike i rudarstva diplomirao u toj obrazovnoj instituciji, kako se navodi na njegovoj službenoj stranici. RSE je u pisanoj formi dobio odgovor da Petra Đokića nema na listi studenata koji su završili Fakultet.

Ako se u obzir uzmu sve činjenice, nameće se i pitanje – da li je vlastima u Bosni i Hercegovini uopšte stalo do toga da se provjere sve osobe koje su lažirale ili “kupile” diplome na pojedinim fakultetima?

Ivana Korajlić iz Transparensy international BiH kaže kako je ključno da se uspostavi nezavisna komisija koja će diplome provjeravati na vrijeme, a ne kada ispliva neka afera.

“U suprotnom, bojim se da bi kod nas sve išlo selektivno ukoliko ne bismo imali neko nezavisno tijelo koje bi provodilo ovu vrstu kontrola, a to je kod nas, bojim se, nemoguće, jer kod nas političke stranke kontrolišu sve institucije. S druge strane, to je i pitanje za institucije pravosuđa, jer ukoliko je to tačno, tu se onda radi i o davanju lažnih podataka, falsifikovanju i sl. Što znači da bi i pravosuđe ovakve slučajeve trebalo procesuirati, a opet treba imati u vidu da su i te pravosudne institucije pod političkom kontrolom i to bi radile, vjerovatno, veoma selektivno”, ističe Korajlić.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH kazna za krivotvorenje službene isprave se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora, a u Republici Srpskoj od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen.

 

(slobodnaevropa.org)