BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH, HEROJ, PONOS SEMBERIJE: Rodio se u Bijeljini, bio strah i trepet četničkih zlotvora, a onda su ga mučki LIKVIDIRALI
Glavni junak naše današnje priče je Fadil Jahić Španac, sudionik Španskog građanskog rata i nacionalnooslobodilačke borbe i narodni heroj bivše Jugoslavije.
Rođen je 24. novembra 1910. godine u Bijeljini. Nakon završetka osnovne škole nije nastavio školovanje, ali je uz oca izučio stolarski zanat.
Još kao pripravnik došao je u kontakt s revolucionarnim radničkim pokretom i sudjelovao u svim radničkim štrajkovima toga vremena.
Godine 1933. postao je član Komunističke partije Jugoslavije, a četiri godine kasnije otišao je u Španjolsku gdje se borio u sastavu bataljona „Đuro Đaković“. Fadil je iz građanskog rata izašao s činom kapetana, no umjesto slobode, skupa s drugovima iz Međunarodnih brigada završio je u koncentracijskom logoru “Verne” u Francuskoj.
Fadil je skupa s narodnim herojem Pekom Dapčevićem organizirao bijeg iz logora i u proljeće 1941. godine ilegalno se vratio u Jugoslaviju.
Po povratku u domovinu postao je sekretar Okružnog odbora KPJ za Bijeljinu.
Nakon aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, Jahić je sudjelovao u pripremama za ustanak u Bijeljini i okolini. Nakon zasjedanja Pokrajinskog odbora KPJ za Bosnu i Hercegovinu, održanog 13. juna 1941. godine, Fadil je vodio prve partizanske akcije u Bijeljini i okolici. Diverzije protiv fašističkih okupatora u početku su se svodile na prekide telefonskih i telegrafskih stupova na putu Bijeljina – Brčko i Bijeljina – Zvornik, a nakon toga i na napade na stanice žandarmerije u Trnjacima, Gornjem Crnjelovu i Dragaljevcu…
Jedinice pod njegovom komandom, koncem 1941. bile su dio partizanskog odreda Majevica, a Fadil je imenovan za političkog komesara.
U mnogim borbama, njegovo ratno iskustvo iz Španskog građanskog rata došlo je do izražaja. Odlukom Komande Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 13. marta 1945. Fadil Jahić Španac, među prvim borcima Narodne oslobodilačke vojske, proglašen je narodnim herojem.
JAHIĆI, SEMBERSKI USTANICI
Cijela porodica Fadila Jahića Španca sudjelovala je u Narodnom oslobodilačkom pokretu (NOP), a od 12 članova porodice, slobodu nije dočekalo njih šest.
Braća Izo i Nijaz također su bili partizani, a i Jahićevi roditelji bili su zatočeni u logoru. Osim Fadila iz obitelji Jahić, posebno se istaknula i njegova mlađa sestra Mineta.
Mineta Jahić izučavala je krojački zanat kod čuvene bijeljinske krojačice židovskog porijekla Flore Levi, koja je skončala u koncentracijskom logoru.
Mineta je potom napustila zanat i kao članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) pomagala u organizaciji ustanka.
U februaru 1942., za vrijeme policijske racije, uhapšena je skupa s roditeljima i trećim bratom Nijazom. Potom su proveli četiri mjeseca u zatvoru u Bijeljini. Nakon izlaska iz zatvora, Mineta je nastavila ilegalni rad do sredine 1943. godine, kada je napustila Bijeljinu i otišla na oslobođeno područje, nakon čega pristupa partizanskom bataljonu, koji je kasnije prerastao u Šesnaestu muslimansku brigadu. Godine 1944. u kući na obroncima Majevice, Mineta je zarobljena i mučki likvidirana od strane četnika.
Fadil Jahić bio je u braku s Hajrijom Alijagić, rođenom sestrom revolucionara Alije Alijagića, također iz Bijeljine. Hajrija je bila medicinska sestra, također uključena u revolucionarni radnički pokret.
Udala se za Fadila Jahića, neposredno prije odlaska u Španjolsku 1937. godine.
Dok se Fadil borio u španjolskom građanskom ratu, Hajrija je radila kao stranački aktivist u Beogradu i Zagrebu. Nakon okupacije zemlje, skupa s Fadilom, Hajrija je nakratko, zbog sigurnosti napustila Bijeljinu i preselili se u okolna sela. Jednom prilikom neprijatelj je opkolio kuću u kojoj su se nalazili. Fadil je uspio pobjeći, no Hajrija je uhapšena.
Neko je vrijeme bila zatočena u zatvoru u Bijeljini, a potom je prebačena u logor Jasenovac, gdje je i ubijena.
Narodni heroj Fadil Jahić Španac poginuo je na današnji dan 1942. godine u selu Vukosavci, skupa s još 30 boraca, kada su ih četnici iz zasjede mučki likvidirali.
Po Fadilu se do 1992. godina zvala kasarna u Bijeljini, a po Hajriji je u istom gradu nazvan dječji vrtić. Danas u glavnom gradu Bosne i Hercegovine jedna ulica nosi ime zaboravljenog heroja Semberije.
(slobodnabosna.org)