Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora
Bivši šefovi Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su na po 15 godina zatvora.
Međunarodni rezidualni mehanizam (MMKS) za krivične sudove u Den Haagu izrekao je u srijedu, 31. maja, pravosnažnu presudu kojom su proglašeni krivim i za zločine počinjene u još pet općina u Bosni i Hercegovini, te jednoj općini u Hrvatskoj.
“Stanišić i Simatović proglašeni su krivim za nehumana djela, prisilno premještanje i progon kao zločine protiv čovječnosti počinjene u vezi zauzimanja Bijeljine, Doboja, Sanskog Mosta”, kazala je sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica MMKS-a i predsjedavajuća sudskog vijeća.
Krivi su i za ubistvo, kršenje zakona ili običaja ratovanja kao i deportaciju i progon u vezi sa zauzimanjem Zvornika, Bosanskog Šamca, Trnova i Sanskog Mosta u BiH te na Daljskoj planini u Hrvatskoj.
Prvostepenom presudom bili su proglašeni krivim samo za zločine u Bosanskom Šamcu počinjene 1992. godine i bili su oslobođeni odgovornosti za druge zločine.
Žalbeno vijeće uvažilo je navode Tužiteljstva i zaključilo da je SDB Srbije plaćao “Arkanovce” (Srpsku dobrovoljačku gardu) koji su činili ubistva.
“Tužiteljstvo je eliminiralo svaku sumnju da je SDB plaćala ljude koji su vodili Srpsku dobrovoljačku gardu, isplaćivala značajne iznose novca i da su Stanišić i Simatović bili odgovorni za te isplate”, kazala je sutkinja Santana.
Time je Stanišića i Simatovića sud proglasio odgovornim i za krivična djela koja su izvršili glavni izvršioci te su proglašeni krivim i za udruženi zločinački poduhvat (UZP).
“Žalbeno vijeće je zaključilo da su dijelili namjeru promicanja zajedničkog zločinačkog plana za prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba s velikih područja Hrvatske i Bosne”, kazala je sutkinja Santana.
Ovom presudom su Stanišić i Simatović postali prva dva dužnosnika Srbije osuđena za zločine u Bosni i Hercegovini. Slobodan Milošević je bio optužen, ali je preminuo 2006. godine tokom suđenja.
Žalbeno vijeće je odbacilo u cijelosti navode iz žalbi Stanišića i Simatovića.
Žalbeno vijeće potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović su 30. juna 2021. u ponovljenom suđenju osuđeni na po 12 godina zatvora za zločine u Bosanskom Šamcu.
Prvostepenom presudom je utvrđeno da je zločine u toj općini u aprilu 1992. godine počinila specijalna jedinica srpskih snaga “Crvene beretke”, koja je bila pod kontrolom Stanišića i Simatovića.
Na što su se žalili Tužiteljstvo i Odbrana?
Tužiteljstvo je u žalbi na prvostepenu presudu, izrečenu tokom ponovljenog postupka, zatražilo da se Jovica Stanišić i Franko Simatović osude i za udruženi zločinački poduhvat (UZP) u koji su bili uključeni bivši predsjednik Slobodan Milošević i drugi visoki dužnosnici Srbije.
Zatraženo je i da budu osuđeni za zločine počinjene, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i Hrvatske, tokom ratova početkom 1990-ih godina.
Pored toga, tužiteljstvo je zatražilo da bivši šefovi SDB-a Srbije budu osuđeni i za zločine u drugim općinama u BiH, za koje su ranije oslobođeni, a ne samo za zločine u Bosanskom Šamcu.
Stav Tužiteljstva je da Stanišića i Simatovića treba osuditi na mnogo dužu zatvorsku kaznu.
Obrana Stanišića je tokom žalbenog ročišta, održanog krajem januara 2023. godine, ustvrdila da je “Stanišić dokazano bio ključni mirotvorac” tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te tražila oslobađanje ili, alternativno, smanjenje kazni.
Suđenje Stanišiću i Simatoviću je ponovljeno, jer su žalbeni suci u drugostepenoj presudi u prvom postupku u presudi naveli pojam “konkretne usmjerenosti” što je sud nazvao “izmišljotinom u međunarodnom pravu”.
Predmet protiv bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića i Simatovića, koji je bio zapovjednik Jedinice za specijalne operacije SDB-a, vodio se pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Suđenje Stanišiću i Simatoviću počelo je pred ICTY-jem 2003. godine.
Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), predsjedavajuća je sudskog vijeća. Ostali suci su Lee G. Muthoga, Aminatta Lois Runeni N’gum, Yusuf Aksar i Claudia Hoefer.
Osuđeni prvostepeno u junu 2021.
U prvostepenoj presudi u ponovljenom postupku se navodi da nije dokazano da su Stanišić i Simatović bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U prvostepenoj presudi u drugom postupku se navodi da je Pretresno vijeće utvrdilo da Tužiteljstvo nije dokazalo krivicu Stanišića i Simatovića za zločine u još pet općina u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj, odnosno Kninskoj Krajini i Istočnoj Slavoniji od 1991. do 1995. godine.
Stanišić i Simatović su, od izručenja Hagu 2003. godine, u više navrata u dugim vremenskim intervalima boravili na privremenoj slobodi u Srbiji.
U prvom postupku oslobođeni krivice
U prvom postupku Stanišić i Simatović su drugostepenom presudom 2013. godine oslobođeni krivice, a nakon toga je sud naložio ponavljanje postupka.
Naime, iako je utvrđeno da su zločine iz optužnice počinile jedinice poput “Škorpiona”, “Crvenih beretki”, “Arkanovaca”, “Martićeve milicije” i drugih, raspravni suci su oslobodili dvojicu bivših šefova srbijanske tajne policije.
Zaključili su da pomoć koju su im dugotrajno pružali nije bila “konkretno usmjerena” na činjenje zločina, već na uspostavljanje i održavanje srpske vlasti u dijelovima Hrvatske, te BiH u prvoj polovici devedesetih godina (1991-1995).
Žalbeni suci su, poništavajući drugostepenu presudu, naveli kako je “konkretna usmjerenosti” kao pojam “izmišljotina u međunarodnom pravu”.
Žalbeno vijeće je zato, prvi put u povijesti ovog suda, naložilo novo suđenje, za što su glasala četvorica od ukupno petorice sudaca.
Naloženo je, kako je navedeno, da se u novom suđenju primjene “ispravni pravni standardi bez izmišljenog elementa konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela”.
Postupak protiv Stanišića i Simatovića bio je posljednji u kojem su suci Mehanizma utvrđivali odgovornost Srbije za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
To je ujedno i najduži postupak u Haškom tribunalu koji je trajao 20 godina.