Dokumentarni film obuhvata period od 1990. godine do septembra 1994. i donosi priču 12 sagovornika svjedoka sada već sudskom presudom potvrđenog UZP-a koji je počinjen na području Općine Bijeljina, u BiH, kojoj pripada i mjesna zajednica Janja.
Na ljetnoj pozornici Doma kulture u Janji u subotu uvečer je održana premijera dokumentarnog filma “Janja – logor bez žice“, autora Vahidina Mulamustafića, koji je rađen u produkciji medijske kuće Podrinjemedia. Dokumentarni film obuhvata period od 1990. godine do septembra 1994. i donosi priču 12 sagovornika svjedoka sada već sudskom presudom potvrđenog Udruženog zločinačkog poduhvata koji je počinjen na području Općine Bijeljina, u Bosni i Hercegovini, kojoj pripada i mjesna zajednica Janja, javlja Anadolu.
“Odlučili smo uraditi film ‘Janja – smaragdan kapija na istočnom bedemu’ koji se sastoji iz tri dijela. Prvi dio smo gledali u petak uvečer ‘Ko su Janjarci’, drugi dio je večeras ‘Janja – logor bez žice’, a treći će biti ‘Povratak otpisanih’, a koji govori o periodu septembar 1994. godine, periodu progonstva i periodu povratka pa sve do današnjih dana. U filmu ‘Janja – logor bez žice’ imamo 12 sagovrnika od kojih je pet zaplakalo pred kamerom jer su to bolne ljudske sudbine, a donosimo niz podataka potkrepljenih dokumentima o okupaciji Janje koja i danas traje, rekao bih kao tiha okupacija. Dokumentarni film je za sve nas, ali prvenstveno za naše potomke i ljude iz drugih krajeva BiH, Evrope i svijeta da se uvjere u golgotu naroda Janje. Mi ćemo ovaj film prevesti i na engleski jezik i onda ga distribuirati širom svijeta“, rekao je Vahidin Mulamustafić.
Predsjednik logoraša “Janja – Bijeljina“ Mehmed Đezić, ujedno i sagovornik u dokumentarnom filmu, ističe kako je “filmska traka“ zabilježila sudbine Janjaraca, ne samo logoraša, nego i svih građana koji su tu bili 30 mjeseci, pa i cijelo vrijeme agresije na BiH, jer je mali broj dočekao Dejtonski mirovni sporazum u svojim kućama.
“Ono što se ne zapiše i ne zabilježi to se brzo zaboravlja. Svoje utiske iz filma trebamo prenijeti svojim porodicama, rodbini, komšijama, jer smo već počeli zaboravljati. Ono što se dešavalo nama u Janji, mjestu gdje nije bilo ratnih dejstava, ne smije se nikad više i nikome desiti i mi to ne smijemo nikad zaboraviti i nikom dozvoliti“, naglasio je Đezić.
Dokumentarni film “Janja – logor bez žice“ traje 150 minuta, a svi prisutni su bez daha gledali i slušali svjedočenja žrtava Udruženog zločinačkog poduhvata. Naredne godine je 30 godina od počinjenog zločina protiv čovječnosti za koji još nikad niko nije odgovarao. Nedavno je izrečena prvostepena presuda pred Sudom BiH za Milana Đokića koji je osušen na tri godine, Branislava Trišića na tri godine, Zorana Tanasića na dvije godine, Žarka Milanovića na dvije godine i Mladena Krajišnika na dvije godine zatvora za zločine protiv civilnog stanovništva bošnjačke narodnosti u Janji u periodu od 1992. do 1994. godine.
Žrtve njihovih zločina su ogorčene na visinu kazne, ali podsjećaju da niko nije odgovarao za deportaciju i etničko čišćenje koje se provodilo od aprila 1992. pa do septembra 1994. godine. U dokumentarnom filmu “Janja – logor bez žice“ govori se o augustu i septembru 1994. godine sa konkretnim imenima onih osoba koje su organizovale deportaciju civilnog stanovništva, razdvajanje vojno sposobnih muškaraca od porodica i etničko čišćenje.
Pored autora Vahidina Mulamustafića na filmu su radili Senad Hadžić i Ermin Selimović. U filmu su korišteni i podaci iz knjiga Asima Osmanbašića i dr. Mahmuda Nurkića, te relevatni dokumenti nekadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA), Srpske demokratske stranke (SDS), Službenog glasnika Srpske republike BiH…
(aa.com.tr)