Mnogo godina je prošlo otkako odosmo daleko iz Bijeljine, od svojih domova, rastureni po cijelom svijetu. Dok veoma mali procenat Bošnjaka ostade u Bijeljini, da živi na svom rođenom ognjištu i da se bori  da dokaže šta je učinjeno tamo od 1992. pa sve do danas. Mi ostali, koji pamtimo to vrijeme i ne želimo da ga zaboravimo, možemo samo da se sjećamo i da pokušamo ta svoja sjećanja zapisati, da to ostane i generacijama koje dolaze. I da svoj zavičaj nikad ne zaboravimo.

Još su živa sjećanja na ljude, škole, na sportske klubove i takmičenja, parkove, pijace, noćni korzo, kao i vrijeme kada smo sa oduševljenjem posjećivali kino- predstave, koje su nam ostale  u dubokom sjecanju. Tako pamtim i Kino “Radnik” Bijeljina.

blank

Sadašnje generacije teško mogu shvatiti kako je uopšte bio moguć život bez interneta i televizije,  koja je bila rijetkost, a da smo ipak   bili sretni. I zbog čega su upravo kino- predstave  gledane sa velikom radošću. Poznato da je prva filmska projekcija u istoriji održana u Parizu 28. decembra 1895. godine, kad su prikazani kratki filmovi čuvene braće Limijer. U BiH je prvi film viđen u Sarajevu 27. Jula 1897-me, a godinu dana kasnije, u ljeto 1898. godine, i Bijeljinci su mogli da vide to svjetsko čudo. Hroničari kažu da je prvo kino otvoreno u našem gradu 1909. godine, a da je sadašnja zgrada napravljena 1951. godine, bila je to prva faza, da bi današnji izgled dobila deset godina kasnije. Za sve nas je gledanje filmova bilo izlet u neki drugi, bolji svijet, pa je sala redovno bila puna.

U sjećanju mi ostadose oni koji su radili u Kinu Radnik : Boca, Dragan, Smajo Polovka, Tihić, prodaju karata je dugo radila Lepa, a kasnije i Nedžmija. Kino je imalo mnogo gledalaca, tako da je većinom za dobro gledane filmove bilo veoma teško obezbjediti kartu. Tamo su uvijek bili tapkaroši (preprodavci karata). Ponekad su  i duple cijene  plaćane tapkarošima da bi se gledali filmovi.

Filmske predstave su bile većinom noćne. Predstave su počinjale u 5:30-7:30 i od 8:00- 10:00. Ispred kina su se prodavale košpe (sjemenke). Tamo je bilo nekoliko prodavaca sjemenki sa korpama. A najbolje sjemenke su svakako bile od prodavca Sadika.

Veoma popularni filmski likovi su bili: Herkules, Spartak, Tarzan. Dosta se gledalo indijskih ljubavnih filmova, a jedan od njih je bio “Sjeti se moje pjesme” koji je svakome ostao duboko u sjećanju i uvijek se pričalo o tom filmu. Od naših  domaćih filmova  bili su rado gledani: “Bitka na Sutjesci” “Bitka na Neretvi” “Kozara””Užička republika” i drugi. Takodje su rado i sa velikim interesovanjem gledani filmovi čuvenog Bruce Lee-a. A u poslednje vrijeme su gledani i Kusturičini filmovi. Jedan od njih je i “Dom za vješanje”, a jednu od glavnih uloga je igrao Husnija Hašimović, Bijeljinac.

Većinom se poslije fimskih predstava  odlazilo u Gradski park, gdje se tih  davnih godina  gledala i slušala živa muzika u centru parka, poznate su bile i šetnje parkom, uz nezaboravna druženja i ljubavi. A drugi su išli na korzo,u slastičarne, ćevabžinice ili otvorene kafane i uzivali u noćnim čarolijama.

 

Ibrahim Mešanović USA

Prethodni članakCjelovita istina o Zmaju od Bosne
Naredni članakKatarina Kosača Kotromanić (IV dio)
Ibrahim Mešanović
Rođen 1953 godine. Osnovnu i srednju školu završio u Bijeljini. U Tuzli studirao na Tehnološkom fakultetu I stekao zvanje diplomirani inžinjer tehnologije - odsjek hemije. U Bosni radio kao konobar, inžinjer i profesor hemije. Za vrijeme rata je bio izbjeglica u Njemačkoj u gradu Viernhemu, gdje je osnovao školu za izbjeglu djecu iz BiH. Kasnije je radio humanitarne poslove pomažući prvenstveno škole u BiH za vrijeme rata, uz veliku podršku naših izbjeglica i njemačkih škola i Crvenog Kriza. Bio dopisnik novinske agencije. Pisao članke o humanitarnim akcijama. U Americi je od 1997. radio sve vrste poslova i učio engleski. U Americi je magistrirao obrazovanje - Master of Arts in Teaching STEM program (Science, Technology, Engineering, Mathematics). U SAD u srednjoj školi predaje hemiju i fiziku i na Collegu je adjunts professor i predaje hemiju i generalnu prirodnu nauku. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem.