Piše: Saud Grabčanović
Brojnost stećaka i lokacije najpoznatijih nekropola u BiH
Stećci, srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici masivne izrade, vezani su za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske koji su nekada bili dijelovi velikog bosanskog kraljevstva. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj 4.400 stećaka ( Dalmacija,Lika), u Crnoj Gori oko 3.500 stećaka ( CG Sandžak, Boka) i u Srbiji oko 4.100 stećaka (Sandžak, Užički kraj). Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti. Po zastupljenosti najbrojniju grupu čine sanduci, zatim ploče, a najmanji broj je sljemenjaka. Položeni spomenici predstavljaju prvu formu stećaka i zastupljeni su na čitavom pomenutom području. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeći tipovi: stela, stup (obelisk), krstača i nišan. Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju. Ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi, tako i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji – kako kažu pojedini natpisi – stećci i klesani. Prema svjedočanstvima natpisa postoje sljedeći nazivi, koji se preklapaju i paralelno koriste za obilježavanje stećaka: „bilig“, „kâm (kamen)“, „zlamen“, „kuća“ i „vječni dom“. Nazivi ukorijenjeni u običnom narodu su: „mramorje“, „mašeti“ „grčki grobovi“, „stare grobnice“, „kaursko groblje“, „divovsko kamenje“. Naziv « stećak» dobio je po njegovoj glavnoj namjeni da „stoji“ iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati – stojeći ili, kako se ranije govorilo „steći“. Osnovne grupe stećaka su položeni i uspravni kameni monoliti. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeće varijante: stela, stup (obelisk), krstača i nišan. Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak). Među pojedinačnim oblicima evidentirano je oko 40.000 sanduka, 13.000 ploča, 5500 sljemenjaka, 2500 stupova, 300 križeva, te amorfnih oblika oko 300. Ukrašenih stećaka, odnosno stećaka s reljefima, evidentirano je preko 5000 primjeraka. Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju općine Nevesinje i Konjic sa 3.000 do 4.000 primjeraka. Nominirane nekropole sa stećcima su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine i uživaju najveći stepen pravne zaštite osiguran odlukama o proglašenju nacionalnim spomenicima.
Bosanski stećci na UNESCO-voj listi
Na Tentativnu listu UNESCO-a upisane su sljedeće nekropole stećaka iz Bosne i Hercegovine :
1.) Nekropola RADIMLJA-Stolac, FBiH
2.) Nekropola BISKUP-Konjic, FBiH
3.) Nekropola KALUFI-Nevesinje, RS
4.) Nekropola BORAK (HAN STJENIČKI PLATO) SELO BURATI-Rogatica, RS
5.) Nekropola MACULJE-Novi Travnik, FBiH
6.) Nekropola DUGO POLJE–Jablanica, FBiH
7.) Nekropola GVOZNO-Kalinovik, RS
8.) Nekropola GREBNICE-BUNČIĆI U SELU RADMILOVIĆA DUBRAVA–Bileća, RS
9.) Nekropola BIJAČA–Ljubuški, FBiH
10.) Nekropola u OLOVCIMA KOD KLADNJA – Kladanj, FBiH
11.) Nekropola na lokalitetu MRAMOR U MUSIĆIMA, Olovo, FBiH
12.) Nekropola KUČARIN – DONJE POLJE KOD SELA ŽILIĆI-Goražde, FBiH
13.) Nekropola BOLJUNI-Stolac, FBiH
14.) Nekropola UMOLJANI-Trnovo, FBiH
15.) Nekropola u LUBURIĆA POLJU-Sokolac, RS
16.) Nekropola POTKUK U BITUNJI-Berkovići, RS
17.) Nekropola u selu BEČANI-Šekovići, RS
18.) Nekropola na lokalitetu MRAMOR(CRKVINA)U VRBICI, Foča, RS
19.) Nekropola ČENGIĆA BARA-Kalinovik, RS
20.) Nekropola RAVANJSKA VRATA-Kupres, FBiH