Piše: Emir Musli
Ime je dobio po uglju koji se tu kopa već stotinu godina. Ipak je najmlađi grad u BiH sa prosječnom platom od preko 1.000 KM. Besprijekorno urbanistički i infrastrukturno uređen, Ugljevik je po mnogo čemu uzoran primjer.
Nekada je ovo bila nerazvijena opština, a danas se u njoj proizvodi trećina električne energije u Republici Srpskoj. Grad Ugljevik je centar opštine sa dvadesetak naseljenih mjesta i 80 miliona tona rezervi uglja. Sa 18.000 stanovnika, opština ima godišnji budžet od oko 12,5 miliona maraka. Polovina budžeta namijenjena je kapitalnim ulaganjima.
Četvrti mandat načelnika općine
Ove jeseni građani su povjerili i četvrti mandat načelnika opštine diplomiranom ekonomisti Vasiliju Periću. Stručan, otvoren i dostupan svim građanima, Perić tvrdi da se povjerenje zadobija radom i ispunjenim obećanjima. Izgradnja infrastrukture i pozitivnog poslovnog i društvenog ambijenta suština su tog rada.
“Svaki posao se može obavljati sa manje odgovornosti i sa više odgovornosti, sa manje znanja i sa više znanja. Uspijevamo da odvajamo 2.000 KM za svako novo radno mjesto, bespovratno, po tri KM za svaku novu zasađenu sadnicu voća na našem području. Također su tu stimulativna sredstva za različite druge oblasti, za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, za kapitalna ulaganja u privredi, kako bismo našim poljoprivrednicima i privrednicima omogućili da žive od svoga rada.”
“Fenomen na prostoru BiH”
Sve je počelo osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada je Stari Ugljevik preseljen zbog proširenja rudnika. Gradila se termoelektrana i pored nje novi grad uz magistralni put Bijeljina – Tuzla. Arhitekta Snježan Lukić, opštinski urbanističko-građevinski inspektor, podsjeća da je projekat grada završen 1979. na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a potom je počela izgradnja u kojoj je učestvovao i njegov pokojni otac, profesor dr. Slobodan Lukić
“Grad Ugljevik je svojevrstan fenomen na teritoriji Bosne i Hercegovine i to je jedan od gradova koji mogu da budu primjeri kako se poštuje urbanističko-planska regulativa. Ta tradicija se poštuje i dan danas. Urađen je novi urbanistički projekat, imamo zonu za privremene objekte, imamo industrijsku zonu u kojoj ćemo razvijati industrijske objekte”, napominje Lukić.
Briga o povratnicima
Povratnici su dio poslijeratne bh. stvarnosti, a njihovi problemi u ovoj opštini uspješno se rješavaju, kako navode. Srednja Trnova, Atmačići, Janjari, Glinje i Mumbašići imaju asfalt, vodovod, električnu energiju i uličnu rasvjetu. Nedostaje posla, a oko 1.800 povratnika Bošnjaka uglavnom žive od poljoprivrede.
Dževid Ahmetović, predsjednik Mjesne zajednice Srednja Trnova, jedan je od sedam povratnika zaposlenih u opštinskoj administraciji. Radi kao samostalni stručni saradnik za zaštitu životne sredine. “Ono što je hvale vrijedno spomenuti je to da je obnovljen veliki dio infrastrukture u ovim povratničkim mjesnim zajednicama. Naravno, učešće je uzela i opštinska administracija na čelu sa Vasilijem Perićem, našim načelnikom. Ne smijemo zaboraviti ni Federalno ministarstvo i Državno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, kao i Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske. Najviše povratničkih kuća je obnovljeno od strane Vlade Tuzlanskog kantona.”
Put ka evropskim standardima
Anto Gajić generalni je direktor Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, preduzeća sa 1.750 zaposlenih radnika. Kaže da će se problem zagađenja okoline rješavati u skladu sa evropskim standardima. U saradnji sa konsultantima iz Njemačke priprema se realizacija projekta izgradnje postrojenja za odsumporavanje: “Očekujemo da do 2016. to postrojenje pustimo u rad. Međutim, prethodno moramo da uradimo i rekonstrukciju elektro-filtera s obzirom da se ljudi često žale na veliki sadržaj čvrstih čestica u dimnim plinovima. Mi njih moramo dovesti na ispod 50 miligrama po kubnom metru, tako da bismo mogli da ih uključimo u postrojenje za odsumporavanje.”
Kako prevazići posljedice ekonomske krize?
Posljedice ekonomske krize dotiču i ovu lokalnu zajednicu. Načelnik Perić smatra da je nezaposlenost veliki problem cijele BiH: “I Ugljevik, bez obzira što nije imao gubitak radnih mjesta, također se suočava sa ovim problemom. Sigurno je potrebno da se ambijent na cjelokupnom ovom prostoru, prostoru Bosne i Hercegovine i prostoru entiteta, u određenom smislu promijeni kako bi strane investicije dolazile na ovaj prostor. To je, sigurno, preduslov za otvaranje novih radnih mjesta…”
(dw.com)