Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. godine obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja „Zelene beretke“ položili su u subotu vijenac sa cvijećem i proučili Fatihu kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu. Oni su podsetili da su 3. maja 1992. odbranili Sarajevo. Delegacija Republike Srpske, koju je predvodila premijerka Željka Cvijanović, Republike Srpske položila je cvijeće i zapalila svijeće u znak sjećanja na prije 22 godine stradale pripadnike bivše Jugoslovenske narodne armije, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića, u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency.

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i BiH okupljeni oko udruženja „Zelene beretke“ položili su u subotu vijenac sa cvijećem i proučili Fatihu kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu. Oni su podsetili da su 3. maja 1992. odbranili Sarajevo. Delegacija Republike Srpske, koju je predvodila premijerka Željka Cvijanović, Republike Srpske položila je cvijeće i zapalila svijeće u znak sjećanja na prije 22 godine stradale pripadnike bivše Jugoslovenske narodne armije, u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića, u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency.
Željka Cvijanović kazala je da je važno da se zadrži institucionalno, narodno, individualno, pojedinačno pamćenje na zločin koji se desio u Dobrovoljačkoj. Kako je rekla, “ova ulica ima nekoliko simbolika i sve su jako tužne”.
“Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, da je to grobnica bh. pravosuđa koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj, da se dođe do počinilaca i da budu adekvatno kažnjeni. Ono što je najtužnije i najtragičnije jeste da je to grobnica za 42 života”, kazala je Cvijanović.
Predsjednik Jedinstvene organizacije boraca i vojnih veterana općine Stari grad Armis Mašić rekao je da je 3. maj je prekretnica i presudan dan za odbranu BiH i Sarajeva.
“To je dan kada su pokušali da izađu iz Sarajeva i da izvuku sve što ima da se izvuče, a naš predsjednik je bio zarobljen. Mislim da je sve poznato za Dobrovoljačku i događaje koji su se tu desili. Prije svega, moramo razgraničiti između 2. i 3. maja. Drugog maja je poginulo 40 vojnika Vojske Jugoslavije, koji su napali zgradu Predsjedništva. A 3. maja poginula su četiri čovjeka, koji su otvorili vatru, bili su legitimni vojni ciljevi, naoružani do zuba… Oni su nastradali u oružanom sukobu. Mi podržavamo da svako dođe odati počast žrtvama, ali ne treba to tako predstavljati. Njihove četiri žrtve su vrijednija od naših 400.000? Ovdje su većinom porodice, drugovi, saborci ljudi koji su poginuli, došli smo im odati počast. Neka i oni dođu i mi ćemo zajedno s njima tu stati. A ne da se događaji dignu na politički nivo i provokaciju, da se mi prikažemo kao fundamentalisti. Čitav svijet je ovo sve gledao od 1991. do 1995. godine. Zašto ovoliko obezbjeđenja ovdje? Je li ikad iko neko od nas pokušao nešto da uradi? To niko od nas ne bi ni pokušao, nismo to radili 1992. niti ćemo sad u 2014. godini”, kazao je Mašić.
sreda
Predsjednik udruženja “Zelene beretke” općine Stari Grad Sarajevo Vahid Alić kazao je da se”danas navršava tačno 22 godine od ključnih momenata za odbranu grada Sarajeva i BiH. Drugog maja JNA je iz kasarne, sa unutrašnje strane grada, izvukla svo teško naoružanje i napravila čvrsti obruč postavljajući teško naoružanje, tenkove, minobacače i sve ostalo oko Sarajeva. Cilj JNA, koja se već na samom startu stavila na stranu agresora bio je zauzimanje ključnih tačaka u Sarajevu, to su pokušali 2. maja, i hvala bogu, nisu uspjeli uz volju i želju naroda, Teritorijalne odbrane, pripadnika ‘Zelenih beretki’, specijalne policije i policije i drugih dobro organizovanih jedinica. Vraćeni su na početne položaje. Tada je uhapšen i naš predsjednik Alija Izetbegović. Trećeg maja je dogovorena bila razmjena sa izvlačenjem kompletnih materijalno-tehničkih sredstava i ljudstva iz kasarni.”
Mjesto u blizini mosta Drvenija preko rijeke Miljacke, na kojem je delegacija RS-a položila cvijeće i zapalila svijeće, osiguravao je veći broj policajaca. Saobraćaj tim dijelom Sarajeva je obustavljen i preusmjeren drugim ulicama, dok je i građanima bilo ograničeno kretanje.
Prema potvrđenim podacima, kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak ove kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije izetbegovića, koga je zarobila  JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba. U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.
„Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vriujeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulicxi oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik, Tomnović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika, Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik, Jovanović Boško, i jedna žena, Muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: ‘Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim…“, riječi su Kukanjca.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. godine obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“

Željka Cvijanović kazala je da je važno da se zadrži institucionalno, narodno, individualno, pojedinačno pamćenje na zločin koji se desio u Dobrovoljačkoj. Kako je rekla, “ova ulica ima nekoliko simbolika i sve su jako tužne”.

“Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, da je to grobnica bh. pravosuđa koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj, da se dođe do počinilaca i da budu adekvatno kažnjeni. Ono što je najtužnije i najtragičnije jeste da je to grobnica za 42 života”, kazala je Cvijanović.

Predsjednik Jedinstvene organizacije boraca i vojnih veterana općine Stari grad Armis Mašić rekao je da je 3. maj je prekretnica i presudan dan za odbranu BiH i Sarajeva.

“To je dan kada su pokušali da izađu iz Sarajeva i da izvuku sve što ima da se izvuče, a naš predsjednik je bio zarobljen. Mislim da je sve poznato za Dobrovoljačku i događaje koji su se tu desili. Prije svega, moramo razgraničiti između 2. i 3. maja. Drugog maja je poginulo 40 vojnika Vojske Jugoslavije, koji su napali zgradu Predsjedništva. A 3. maja poginula su četiri čovjeka, koji su otvorili vatru, bili su legitimni vojni ciljevi, naoružani do zuba… Oni su nastradali u oružanom sukobu. Mi podržavamo da svako dođe odati počast žrtvama, ali ne treba to tako predstavljati. Njihove četiri žrtve su vrijednija od naših 400.000? Ovdje su većinom porodice, drugovi, saborci ljudi koji su poginuli, došli smo im odati počast. Neka i oni dođu i mi ćemo zajedno s njima tu stati. A ne da se događaji dignu na politički nivo i provokaciju, da se mi prikažemo kao fundamentalisti. Čitav svijet je ovo sve gledao od 1991. do 1995. godine. Zašto ovoliko obezbjeđenja ovdje? Je li ikad iko neko od nas pokušao nešto da uradi? To niko od nas ne bi ni pokušao, nismo to radili 1992. niti ćemo sad u 2014. godini”, kazao je Mašić.

Predsjednik udruženja “Zelene beretke” općine Stari Grad Sarajevo Vahid Alić kazao je da se”danas navršava tačno 22 godine od ključnih momenata za odbranu grada Sarajeva i BiH. Drugog maja JNA je iz kasarne, sa unutrašnje strane grada, izvukla svo teško naoružanje i napravila čvrsti obruč postavljajući teško naoružanje, tenkove, minobacače i sve ostalo oko Sarajeva. Cilj JNA, koja se već na samom startu stavila na stranu agresora bio je zauzimanje ključnih tačaka u Sarajevu, to su pokušali 2. maja, i hvala bogu, nisu uspjeli uz volju i želju naroda, Teritorijalne odbrane, pripadnika ‘Zelenih beretki’, specijalne policije i policije i drugih dobro organizovanih jedinica. Vraćeni su na početne položaje. Tada je uhapšen i naš predsjednik Alija Izetbegović. Trećeg maja je dogovorena bila razmjena sa izvlačenjem kompletnih materijalno-tehničkih sredstava i ljudstva iz kasarni.”

Mjesto u blizini mosta Drvenija preko rijeke Miljacke, na kojem je delegacija RS-a položila cvijeće i zapalila svijeće, osiguravao je veći broj policajaca. Saobraćaj tim dijelom Sarajeva je obustavljen i preusmjeren drugim ulicama, dok je i građanima bilo ograničeno kretanje.

Prema potvrđenim podacima, kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak ove kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije izetbegovića, koga je zarobila  JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba. U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

„Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vriujeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika, Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik, Jovanović Boško, i jedna žena, Muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: ‘Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim…“, riječi su Kukanjca.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. godine obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

(www.e-novine.com)

Komentari