Ljubav koju bh. entitet Republika Srpska i Srbija gaje jedna prema drugoj jaka je i neraskidiva onoliko koliko u nju ulaže Bosna i Hercegovina.
Piše: Ljupko Mišeljić
Nigdje spektakl ne dobija apsurdnije značenje nego na rijeci Drini. Kad se na tom sjecištu nacionalnih podjela Balkana pravi most i zajednički granični prelaz, tad je najbitnije da se istakne da Drina neće biti granica srpskog naroda i da će bh. entitet Republika Srbija i Republika Srbija biti jedno.
Prednost balkanske simbolike u tome je što spektakl, iz koga apsurd izbija nevjerovatnom jačinom, taj apsurd može i da prikrije. Dirljiva nacionalna retorika predsjednika Srbije Tomislava Nikolića na mostu “Bratoljub” odgovarala je svima. Naspram njegovih izjava, aktuelni premijer Aleksandar Vučić koji je bio suzdržan i govorio o napretku, razvoju i gradnji novih 120, pa potom 1.000 mostova, ispada vizionar i najbolji koga je Srbija mogla dobiti na mjestu predsjednika.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik, od koga se očekivalo da će poduprijeti Nikolića, jer već nekoliko puta najavljuje otcjepljenje RS-a od Bosne i Hercegovine i referendume o otcjepljenju, takođe je izgledao umjeren i odlučan da nastavi infrastrukturni razvoj. Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Ismir Jusko, koga “nije bilo” u prilozima Radio-televije RS-a, Alternativne televizije, BN televizije I Radio-televizije Srbije, nije morao da govori o sredstvima koje će Bosna i Hercegovina uložiti u projekat.
Neobjašnjivi apsurd interpretacije
Trik je vrlo jednostavan, i to jeste sav paradoks. Priča o izgradnji “Bratoljuba” počela je 2012. godine potpisivanjem Protokola o saradnji ministara saobraćaja Srbije i RS-a. “Bratoljub” je trebalo da bude izgrađen 2015. godine, ali tada su počeli radovi, jer se zaključilo da most treba biti viši, zbog poplava koje su 2014. godine zadesile region. Prema posljednjim informacijama, cijeli projekt treba da bude završen do 1. novembra 2017. godine. Finansiraju ga Bosna i Hercegovina, Srbija i RS, a pristupni putevi, zajednički granični prelaz i most koštaće 13 miliona eura.
Prema RTS-u, Srbija će uložiti 4.5 miliona eura, RS 335.000 eura, a Bosna i Hercegovina 7,2 miliona eura, pa most vrijedi 12 miliona eura. Prema RTRS-u, Srbija će uložiti 5,5 miliona eura, Bosna i Hercegovina 7,4 miliona eura, a RS 0,35 miliona eura. Prema BHRT-u, most vrijedi 13 miliona eura – Srbija će uložiti 4,5 miliona eura, a Bosna i Hercegovina ostatak.
Nikolićeva retorika, koji se nada da će RS i Srbija biti jedno i da moraju da ulažu u zajedničke infrastrukturalne projekte, prikriva apsurd da u taj projekat najviše ulaže Bosna i Hercegovina. I tu se pojavljuje apsurd interpretacije. Može se zaključiti da ljubav koju RS i Srbija gaje jedna prema drugoj jaka i neraskidiva onoliko koliko u nju ulaže Bosna i Hercegovina.
Prosječna plata u RS-u, koja iznosi oko 410 eura, postavlja drugu interpretaciju: kako je moguće, hiljadu mu Vučićevih budućih mostova!, da se ne zna koliko ko ulaže u izgradnju. Kako je moguće da nam ta kombinatorika bude nebitna kad raspolaže sa 13 miliona eura? Kako je moguće da se ne zna hoće li Bosna i Hercegovina uložiti 7,2 miliona, 7,4 miliona ili 8,5 milion eura? Pravo pitanje je – otkud ijedna od ovih brojki kad se zna da Bosna i Hercegovina za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza raspolaže sa 5,5 miliona eura?
Dodikovi benefiti na ‘Bratoljubu’
Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za osam kapitalnih projekata u 2017. godini u iznosu od 7,7 miliona eura smanjilo je krajem novembra 2016. godine na 5,5 miliona eura. U februaru ove godine je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje, za banjalučke Nezavisne novine rekao je da će krajem maja ili početkom juna biti raspisan tender za izgradnju graničnog prelaza u koji će biti uloženo 5,5 miliona eura.
“Od toga sedam miliona KM [3,5 miliona eura] u ovoj godini obezbijediće se putem naplate sredstava klirinškog duga Ruske Federacije, a ostalih četiri miliona KM [dva miliona eura] biće obezbijeđeno u 2018. godini iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine”, rekao je tada Kovačević. Kako će Bosna i Hercegovina u 2018. godini uložiti išta ako će projekat biti gotov do 1. novembra 2017. godine? Uostalom, kako će biti gotov 2017. godine kad je morao da bude gotov 2015. godine? Ovi podaci vape za pitanjem otkud onda krajem maja obostrana delegacijska posjeta “Bratoljubu”?
Na to pitanje odgovorio je Dodik, koji je iskoristio posjetu “Bratoljubu” da istakne kako Vlada RS-a zaista radi i ima mnogo projekata sa Srbijom, i to se sasvim slučajno dešava pet dana pred sjednicu na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi RS-a u Narodnoj skupštini RS-a. Kad je već tu, i kad je već o Vladi RS-a riječ, Dodik nije zaboravio da istakne kako je razočaran ministrom saobraćaja RS-a Neđom Trninićem (Demokratska narodna stranka), koji je u svom Bratuncu raskinuo kolaciju sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata i zbog toga će mu – kaže Dodik – prvom prilikom biti uskraćena podrška.
Octjepljenje i milioni
Drina, izgleda, nije samo rijeka koja većim dijelom svoga toka nema dovoljno mostova koji će spajati Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, prirodna granica, stjecište nacionalnih podjela Balkana. Ona je, uz to, još i raj za investitore, mjesto na kome se pričom o otcjepljenjem RS-a od Bosne i Hercegovine može potpuno zaboraviti na milione i investicije.
Za Bosnu i Hercegovinu ona je raj u kome 5,5 miliona eura investicija može postati čak 8,5 miliona eura a da tu razliku nacionalistička izjava predsjednika Srbije izbavi iz fokusa javnosti. Za Srbiju ona je prilika da Vučić bude progresivan i racionalan naspram Nikolića, što je vidan napredak. Za RS ona je mjesto gdje se novcem Bosne i Hercegovine pokazuje koliko je RS stabilan i opredijeljen za ulaganje u infrastrukturu i odnos sa Srbijom.
Kome je odista stalo do tri miliona eura kad vođa 49 posto države želi da se otcijepi, čak i ako uopšte ne može? Koga briga koliko će Bosna i Hercegovina uložiti u most sa Srbijom ako će uložiti najviše? Prosječni građanin Bosne i Hercegovine ionako bolje zna kako izgleda otcjepljenje i kako se ono proživljava četiri godine nego kako izgleda tri miliona eura.
(Izvor: Al Jazeera)