Piše: Umihana Sofić
Stan i slobodni prostor
Ogradjivanje slobodnog prostora oko stambenih objekata svojstveno je čovjeku još od najranijih vremena. Osjećaj sigurnosti da se zatvara “u svoj svijet”, u svoje dvorište, radi čuvanja stoke i odbrane od nasrtaja neprijateljskih grupa, bolja organizacija domaćinstva i skladniji zajednički život, samo su neki od motiva da se čovjek ogradjuje.
Pojava uključivanja slobodnog prostora u stan naročito je izražena kod individualne stambene izgradnje. Sinteza zatvorenog i otvorenog prostora stana očita je i kod horizontalnog i kod vertikalnog grupisanja stanova. O tome svjedoče mnogobrojni izgradjeni individualni stambeni objekti i stambeni objekti sa više stanova. Ovo pitanje je riješeno na vise načina.
Profesor Baylon daje moguću sistematizaciju šema za horizontalno i vertikalno grupisanje stanova.
Horizontalne strukture su moguće na sljedeći način:
-slobodni prostor je ispred stambenog objekta i zauzima prostor cijelom širinom gradjevinske parcele,
-slobodni prostor je izmedju stambenog objekta i pomoćnih prostorija, cijelom širinom parcele,
-izgradnja preko ugla: slobodni prostor se nalazi u uglu gradjevinske parcele, dok su ostala tri ugla popunjena stambenim i pomoćnim prostorom,
-obuhvatanje sa tri strane: slobodni prostor je okružen stambenim i pomoćnim objektima sa tri strane i prednjom stranom na ivici gradjevinske parcele,
– potpuno zaokruženje –“atrij”: slobodni prostor se nalazi u sredini gradjevinske parcele i okružen je sa svih strana stambenim i pomoćnim objektima.
Uvidom na terenu osamdesetih godina prošlog vijeka i na osnovu usvojenih planskih akata nadležnih organa, na području Bijeljine, kod individualne stambene izgradnje uočeno je da su veličine gradjevinskih parcela takve da se uključivanje slobodnog prostora u stan omogućava sa svih strana. To je najrasprostranjeniji oblik sinteze otvorenog i zatvorenog prostora stana. Veza je ostvarena pomoću ulaza i dnevnog boravka, dok je ranije ulazni trijem bila jedina veza.
Pomoćni objekti u individualnoj stambenoj izgradnji (ljetne kuhinje, garaže) locirani su kao posebni objekti na parceli ili su naslonjeni na stambeni prostor. Parcelacija zemljišta na području grada Bijeljine vršena je skoro redovno po strogo ortogonalnoj šemi i, vrlo rijetko, prema planu kuća u nizu.
Vertikalno grupisanje stanova
Kod vertikalnih grupacija stanova u Bijeljini, veza zatvorenog-otvorenog prostora zadržana je na klasičnim oblicima balkona ili lodja.
Novoizgradjeni stambeni objekti sa više stanova postavljeni su na nedovoljno velikom prostoru. Stanovnici takvih prostora uskraćeni su za osnovne pomoćne sadržaje koji prate ovaj vid stanovanja. Tako su uočeni nedostaci prostora za igru, parking prostor, garaže, neophodne zelene površine. Jedina veza otvorenog i zatvorenog prostora izvršena je preko balkona i lodja. Dakle, uključivanje slobodnog prostora kod stambenih objekata sa više stanova ne postoji. To i danas ostaje privilegija jednoporodičnih prizemnih ili spratnih kuća u horizontalnom grupisanju stanova.
Najizraženiji elementi transformacije semberske kuće za stanovanje
Kroz duži vremenski period semberska kuća je evaluirala veoma sporo. Poslije Drugog svjetskog rata doživjela je snažan preobražaj i skoro napustila tradicionalni izgled i sadržaj. Najveće promjene doživjela je u horizontalnim i vertikalnim gabaritima, u krovu, materijalima od kojih je gradjena, oblikovanju fasada. U početnoj fazi razvoja izražena je horizontalnost. Sve se odvijalo na prizemnom nivou (sjedilo, jelo, spavalo), a kuća se sadržinski obogaćivala u horizontalnom gabaritu.
Daljim razvojem zadržava se horizontalnost stambenih objekata (prve planske kuće su pretežno prizemne). Objekti su zadovoljavali tadašnje potrebe stanovništva za stambenim prostorom u skladu sa važećom ekonomskom situacijom. Mogućnosti da se, uz dugoročnu otplatu kredita, izgrade stambeni objekti i u uslovima naraslih potreba za stambenim prostorom, kao i poboljšanja kulture stanovanja, donijele su pojavu izgradnje spratnih objekata. Najprije dolazi do gradnje individualnih stambenih objekata sa potkrovljem (u potkrovlju se obično dobijaju dvije sobe za spavanje). Zatim se grade spratni objekti, a danas je česta gradnja spratnih stambenih objekata sa potkrovljem.
(Nastaviće se)