Piše: Jusuf Trbić
Bijeljinski „Preporod“ obogatio je svoju izdavačku djelatnost jednim izdavačkim poduhvatom. Objavljen je komplet od tri knjige prevoda turskih deftera, to jest popisa stanovništva kadiluka Bijeljina iz 1850/1851. godine. Popis je preveo i tekst obradio tuzlanski mr. Kemal Nurkić, koji radi u Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona na poslovima očuvanja orijentalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa. U finansiranju su učestvovali Gradska uprava Bijeljina (u najvećem dijelu), Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica i BZK „Preporod“ Bijeljina. Izdavač je BZK „Preporod“, štamparija je OFF-SET Tuzla.
U prvoj knjizi je popis stanovništva Bijeljine (po mahalama), zatim Glogovac, Atmačići i Janja (po mahalama), Brezovo Polje, Koraj i Janjari. U drugoj i trećoj knjizi je popis stanovništva semberskih i ugljevičkih sela, a čitav tekst ima više od hiljadu stranica.
Inače, prvi popis stanovništva u Osmanskom carstvu izvršen je 1831. godine, ali je u bosanskom ejaletu kasnio zbog ustanka Husein-kapetana Gradaščevića. Stanovništvo je bilo grupisano u dvije kategorije: muslimansko i nemuslimansko, a odvojeno su dati i podaci o Romima. Popis je služio za finansijske (porezi) i vojne svrhe, ali i za rad državne uprave. Prvom popisu su prethodile reforme sultana Mahmuda II koji je 1826. raspustio janjičare i ukinuo timarski sistem, a 1840. godine usvojena su nova administrativna pravila popisa koja su omogućavala sistematičniji rad na ovom izuzetno važnom poslu.
U popisu u kadiluku Bijeljina navedeni su nazivi tadašnjih mahala, sela i ostalih naseljenih mjesta, tu se navodi i broj kuće i ukućani, a popisani su samo muškarci, za koje je data godina rođenja, kratak lični opis, poput visine i boje brade i brkova, kao i ime oca. Za one koji su obavljali neku vjersku ili civilnu dužnost ili su bili u vojsci navedene su njihove titule, kao i zanimanja zanatlija i slično. Područje Bijeljinskog kadiluka koje je obuhvaćeno ovim popisom predstavlja teritoriju čije su sjeverna i istočna granica rijeke Sava, odnosno Drina. Zapadna granica popisnog područja počinje na sjeveru područjem kasabe Brezovo Polje i ide prema jugu obuhvatajući Ražljevo, Mrtvicu, Koraj, Puškovac i završava područjem Bogutovog Sela. Južna granica ove teritorije počinje od Bogutovog Sela i ide preko sela Ugljevik, Atmačići, Modran, Ruhotina i izlazi na Drinu južno od kasabe Janja u području sela Batar.
Ovaj značajni istorijski dokument važan je element rasvjetljavanja naše prošlosti i zanimljivo štivo i za istoričare i za za čitaoce koje zanimaju ovakve teme. Kemal Nurkić kaže o tome: „Vrijednost prijevoda ovog popisa je višestruka. Prije svega daje nam uvid u demografsku sliku ovog dijela BiH sredinom XIX stoljeća. Pored toga, ovaj popis nam dokazuje da se prezimena na ovim prostorima ne formiraju dolaskom Austro-Ugarske, kako se smatra u nekim naučnim krugovima, već da mi i ranije imamo formirana vlastita, autohtona prezimena koja završavaju na -ić, -ović, itd. Ovaj popis ljudima daje priliku da istraže svoje pretke i na takav način sačuvaju svoj identitet na ovom području, jer bez identiteta u prošlosti ne možemo govoriti o identitetu sadašnjosti i budućnosti. Naučnoj javnosti omogućuje da rekonstruiše društvene prilike iz ovoga perioda tako što ovaj popis pored navedenih ličnih podataka daje i stanje privrede jednog mjesta. Ovim popisom tačno znamo koliko je bilo zanatskih radnji na ovom području i kojim su se zanatima ljudi bavili.”
……………………..
Knjige se mogu nabaviti u našem „Preporodu“, cijena kompleta od tri knjige je 70 KM. Moguće je knjige poslati na adresu kupca brzom poštom. Sve informacije možete dobiti na telefon 065/787-032 ili na e-mail mirzajun@gmail.com.