Piše : Saud Grabčanović
Gazi Mehmed-beg Kulenović (Kulin-kapetan) i Boj na Mišaru (7)
Uspomena na Kulin –kapetana i njegov mezar u Janji
Bošnjački narod nikada nije zaboravio svog krajiškog gaziju Kulin-kapetana. Naš narod nije zaboravio njegov doprinos odbrani Bosne, on je bio jedan od onih koji nisu dozvoljavali da srpski ustanici u Bosni nastave zločine i genocid koji su počinili prilikom protjerivanja muslimanskog stanovništva iz krajeva istočno od Drine. Posebno su bili stravični pokolji koje su Karađorđevi vojnici počinili nad muslimanima u Beogradu i Sjenici. Hamdija Kreševljaković je zabilježio da su još krajem 19. vijeka u Čečavi u Krajini bila živa sjećanja na vojni pohod Kulin–kapetana. U Janji i u drugim dijelovima Bosne među Bošnjacima i danas žive predanja i legende o Kulin-kapetanu. Posebno su u Janji sve do danas prisutna predanja o Kulin–kapetanu kao “šehitu” i gaziji. O tome je još daleke 1939. godine pisao novinar Halid Čemerlić, kada je zabilježio kazivanja starog Mujage Merića iz Janje.
Sudbina poznatog krajiškog junaka Kulin-kapetana usko je vezana za ovu pograničnu bosansku kasabu. On je poginuo kao vođa bosanske konjice u poznatom boju na Mišaru kod Šapca 13. avgusta 1806. godine, a njegovo tijelo prenijeto je u Janju i ukopano u haremu Atik džamije. Na žalost, tu mu nikada nije podignuto turbe, koje je on bez dvojbe zaslužio. Bilo je pokušaja podizanja turbeta ovom gaziji i to nekoliko puta. Svaki put bi to aktuelne vlasti zabranile. Najprije je to bilo u doba Kraljevine Jugoslavije, a kasnije i za vrijeme Titove komunističke vlasti. Negdje osamdesetih godina je rahmetli Hadži-hafiz efendija Abdulah Budimlija iz Bijeljine bio inicijator podizanja turbeta ovom šehidu i gaziji, ali su to komunističke vlasti spriječile svim sredstvima.
Rahm. Hadži-hafiz efendija Budimlija je kasnije bio uhapšen i osuđen na zatvorsku kaznu. Srpski fašisti su porušili Atik džamiju u Janji 14. aprila 1993. godine u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i pri tom su uništili i ograđeni mezar sa Kulin-kapetanovim nišanima u njenom haremu. Četnici tako nisu dali mira ni mrtvom Kulinu, koga su njihovi pradjedovi kukavički i na prevaru ubili! Nakon rata, zahvalni Krajišnici su, na inicijativu Patriotske lige i uz podršku Islamske zajednice i potomaka slavnog gazije, obnovili Kulin-kapetanov mezar u Janji, koji je sada obilježen karakterističnim krajiškim nišanom. Krajiški gazija Kulin-kapetan je zaslužio da i nove generacije Bošnjaka čuvaju tradiciju o njemu. U okviru tradicionalne kulturne manifestacije „Ljetne večeri–Janja 2006“, a povodom 200. godine junačke pogibije Kulin-kapetana, u organizaciji BZK Preporod Bijeljina – Janja, petak 04.08. 2006. godine održan je skup: “Značajni događaji iz prošlosti Janje – Kulin kapetan, historija i legenda”. O ličnosti Kulin-kapetana i burnim događajima s početka 19. vijeka, kao i o vojnim operacijama bosanske vojske i odbrani granica Bosne u to vrijeme, kao i o samom boju na Mišaru kod Šapca, govorili su istoričari, publicisti i komandanti Armije Republike Bosne i Hercegovine. Desetak dana kasnije, delegacija Patriotske lige BiH posjetila je Mišar kod Šapca i proučila fatihu Kulin-kapetanu i drugim mišarskim “šehitima”.
Legende vezane za Kulin-kapetana
U listu „Pravda“, broj 35, koji je štampan u Sarajevu 1939. Godine, novinar Halid Čemerlić je objavio članak u kojem je intervjuisao starog Mujagu Merića iz Janje, koji mu je pričao legendu o Kulin kapetanu koja je tada postojala u Janji. „Eh, moj sinko, davno je to bilo“…tako je svoje kazivanje počeo stari Mujaga Merić. Članak je imao naslov : “ Kabur Kulin kapetana”. Evo tog članka:
“Još moj rahmetli babo pokazo mi je mezar Kulin kapetanov, en ondi odmah uz džamiju. Pričo mi je babo, sinko, kako je Crni Đorđe digo svu srpsku raju na Turke. Doču se haber da će poći vamo preko Drine u Bosnu. Iskupi se turska vojska sa Kulin kapetanom na čelu, pa pređe Drinu da pokori bundžije i pokupi carski harač.
Sudariše se dvije silne vojske na Mišaru širokome. Ovamo pred vojskom Kulin kapetan, a onamo glavom Karađorđe. Vele, bilo je tu murtatluka, pa da je kroz to i Kulin kapetan posječen i glavom zaplati.
Istu su noć Brzavci viđeli Kulin kapetana kako je prešo preko Drine, noseći sam svoju glavu pod desnim ramenom, pa pravo ovdi džamiji. Tu je pao. Sutradan su ga i zakopali na tom mjestu. Eno ćeš i sad viđeti ploče i nišan na njegovom kaburu.”
Tako je ispričao stari Mujaga Merić. A drugi jedan čovjek, koji se brinuo za harem kraj džamije, ispričao je Halidu Ćemerliću, rođenom Janjarcu, jednu drugu legendu po kojoj je tijelo Kulin kapetana navodno ostalo u zemlji potpuno netaknuto. Ovo je priča tog čovjeka:
“Moj sinak, birvaktile je u Janju dolazio unuk Kulin kapetanov i obilazio kabur svog đede. E, čuo sam ja još da je rahmetli Salih Islamović u to doba otkopo kabur rahmetlije i sazido ove ploče okolo. Tada su i Kulin kapetana našli cijela cjelcata u kaburu, a da mu ni dlaka nije s glave falila, niti su mu mavi čakšire poblijedile! E, jes, valahi, tako je to kad je on šehit, sve do kijametskog dana on će biti čitav, njegovo tijelo ne more nikad istruhnuti.”
Izvori koje sam koristio pri izradi ovoga rada:
- Bogdan Sekendek : Boj na Mišaru
- Radoš Ljušić : Karađorđevići, vladari i ratnici, Karađorđe vožd naroda srpskog
- Tomislav Šipovac : Boj na Mišaru, – časopis Globus br. 30
- Prof. Enver Ljubović : Begovska porodica Kulenović iz Bihaćke Krajine
- Ivan Kukuljević Sakcinski : Putovanje..
- Hamdija Kreševljaković : Stari bosanski gradovi.
- Hamdija Kreševljaković : Kapetanije u Bosni i Hercegovini
- Ćirković, Sima : Srbi među evropskim narodima