Nelegalni referendum

4

Odlukom o referendumu RS se političkim sredstvima suprotstavlja pravu

Referendum o Danu RS ne može izazvati nikakve pravne posljedice. Raspisivanje referenduma treba shvatiti kao političku odluku kojom se manipuliše javnošću i svojim biračkim tijelom. Za žaliti je da su u tom pogledu jedinstveni i pozicija i opozicija u RS, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba profesor ustavnog prava Omer Ibrahimagić.

VIJESTI.BA: Profesore Ibrahimagiću, Narodna skupština RS usvojila je na nedavnoj sjednici Odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a, koji je najavljen za 25. septembar. Da li se ovakvom odlukom derogira Ustavni sud BiH, kao najveća državna sudska instanca?

IBRAHIMAGIĆ: RS je, kao sastavni dio BiH, uređena je Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom. Odluka o raspisivanju referenduma predstavlja nepoštivanje Ustava BiH. Ustavni sud BiH je dejtonska kategorija, sadržana u Ustavu BiH u kojem piše da su njegove odluke konačne i neopozive. Odnos RS prema toj odluci je neustavno ponašanje. U konačnici, radi se o svjesnom nepoštivanju Ustava BiH.

VIJESTI.BA: Dakle, riječ je o rušenju ustavnog poretka BiH, ali i pokušaju unilateralnog napuštanja Dejtonskog sporazuma?

IBRAHIMAGIĆ: Sa stanovišta Ustava i prava, Odluka o referendumu je nepostojeća. Ona je bespravna odluka, nepostojeća je u odnosu na Ustav BiH. No, postojeća je u okviru entiteta, imajući u vidu da RS ne vodi računa o pravu, nego se ponaša politički. Dakle, političkim sredstvima se suprotstavlja pravu.

VIJESTI.BA: Kako biste ocijenili referendumsko pitanje “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”? Političari iz RS tvrde da ono nema elemenata koji su sporni sa Ustavom BiH.

IBRAHIMAGIĆ: Deveti januar 1992. godine, kada je donešena odluka o formiranju Srpske Republike BiH, koja je kasnije nazvana Republika Srpska, u tom vremenu važio je Ustav Republike BiH i Ustavni sud je poništio tu odluku. Dakle, odluka o formiranju RS poništena je odlukom Ustavnog suda Republike BiH 1992. godine. Prema tome, ona tada nije postojala kao važeća norma u skladu sa Ustavom Republike BiH.

RS je bila paradržavna tvorevina, koja nije postojala ni u unutrašnjopravnom poretku BiH, ni u međunarodnopravnom poretku. Tek sa potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Parizu, RS voljom Ustava BiH legitimisana je kao entitet BiH. Dakle, pravno postojeći entitet RS je od 14. decembra 1995. godine. Kada bi se umjesto 9. januara, dan RS obilježavao 14. decembra ili neki drugi datum poslije donošenja Dejtonskog sporazuma, niko ne bi imao ništa protiv dana RS.

VIJESTI.BA: Kakvu reakciju bošnjačkog i hrvatskog političkog korpusa očekujete na ovu odluku NSRS? Postoje li mehanizmi za osporavanje odluke?

IBRAHIMAGIĆ: Odluka Narodne skupštine RS o raspisivanju referenduma je politička odluka i na nju se može reagovati političkim sredstvima. Druga opcija je da se postavi pitanje ustavnosti odluke o referendumu, u onom smislu u kojem je on suprotan Ustavu BiH, imajući u vidu da se radi o 9. januaru, kao datumu formiranja RS, kao danu RS. Ustavnom sudu BiH mogali bi se podnijeti apelacija o neustavnosti takve odluke u smislu njene suprotnosti prema Ustavu BiH.

Narodna skupština RS ima pravo da o bilo čemu raspiše referendum, koji se odnosi na samu RS. No, kada se radi o 9. januaru, u smislu u kojem se o RS radi kao o pravno nepostojećem političkom entitetu 1992. godine, onda se može postaviti pitanje Ustavnom sudu BiH o suprotnosti takve odluke sa Ustavom BiH.

No, mislim da su to nebitne stvari. Potrebno je to staviti ispred politike i čekati jednostavno da istekne rok koji je dao Ustavni sud BiH. Kada rok istekne, ova pravosudna institucija će konstatovati da od tada 9. januar kao dan RS nepostojeći.

VIJESTI.BA: Kakve pravne posljedice može izazvati raspisivanje referenduma u RS?

IBRAHIMAGIĆ: Treba shvatiti da referendum ne može izazvati nikakve pravne posljedice. Raspisivanje referenduma treba shvatiti kao političku odluku kojom se manipuliše javnošću i svojim biračkim tijelom. Za žaliti je da su u tom pogledu jedinstveni i pozicija i opozicija u RS. Ukoliko se, pak, bude insistiralo na tome, postoji visoki predstavnik koji ima mehanizam jedne vrste prisile da takvu odluku ukine. Visoki predstavnik može iz pravnog poretka BiH eliminisati odluke koje su suprotne Dejtonskom sporazumu.

 

(Vijesti.ba)