Stotinu godina od rođenja istaknutog alima hafiza Abdulah-ef. Budimlije obilježeno je nizom sadržaja u utorak, 22. novembra 2022. godine.
Na okruglom stolu pod nazivom „Hadži hafiz Abdulah-ef. Budimlija – život i djelo“, koji je održan u Centru za kulturu u Bijeljini, govorili su muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, dr. Sead-ef. Seljubac, dr. Nusret-ef. Isanović, dr. Ahmed-ef. Hatunić i prof. Emir Musli. Moderator je bio mr. Admir Muratović.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je govorio o bliskosti hafiza Abdulah-ef. Budimlije sa svim generacijama.
„Većina nas ovdje prisutnih smo savremenici hafiza Abdulah-ef. Budimlije, a to znači da s ponosom govorimo o hafizu Budimliji kao našem učitelju. S ponosom govorimo da su se u našem narodu rađali sinovi poput njega. Ta činjenica nam donosi nadu u ovom vremenu i budućnosti. Hafiz Budimlija je na svakom mjestu i u svakom vremenu bio vjerodostojna ličnost, čvrstog, stabilnog karaktera i lijepe riječi. Bio je neposredan, srdačan i blizak sa svim generacijama, a to je osobenost koju je teško naći kod ljudi. Svojom porukom je uvećavao nadu kod ljudi, privlačio ih je i nije udaljavao ljude, niti od sebe niti od vrijednosti koje je svjedočio i kojima je pozivao“, kazao je muftija Fazlović, naglasivši da je hafiz Budimlija bio učen čovjek. Učio je i iz knjiga i iz života. Nadahnjivao je svojim iskustvom. Naravno, to njegovo iskustvo stjecano je uz velike napore i veliku žrtvu.
“Naš hafiz Budimlija imao je svoje protivnike među onima koji nisu voljeli istinu i pravi put, nisu voljeli vjerodostojne i ugledne ljude tako da je on iskusio posljedice svoje postojanosti u istini na pravom putu. Bio je u zatvoru, podnosio patnje i tegobe, ali nikada se na njemu nije moglo vidjeti da je posustao. On je istinski sin našega naroda, Islamske zajednice, Bosne i Hercegovine. Naš narod se ponosi hafizom Budimlijom. Svakim svojim gestom nas je upućivao da cijenimo domovinu Bosnu i Hercegovinu, Islamsku zajednicu i njene institucije. U Tuzli smo, kako se to često spominje, u jednom vremenu uspjeli da solidno utemeljimo i izgradimo institucije Islamske zajednice. Hafiz Budimlija ima veliku zaslugu za to“, kazao je muftija Fazlović.
O ljubavi hafiza Budimlije prema harfu govorio je dr. Sead-ef. Seljubac, naglasivši da je konkretizacija iskrene i srčane ljubavi hafiza Budimlije prema pismu kojim je ispisana posljednja Božija objava Kur’ani-kerim išla u najmanje tri pravca: podučavanje kur’anskom pismu kroz muallimski rad, prepisivanje Mushafa i bavljenje kaligrafijom. Dr. Seljubac je govorio o učešću hafiza Budimlije, zajedno s drugim hafizima i alimima, u prepisivanju Kur’ana u zatvorskim ćelijama s obzirom da im nije bilo dozvoljeno da imaju vjersku literaturu.
„Mnogo godina kasnije, hafiz Budimlija i sam prepisuje Mushaf u jednom dužem vremenskom periodu. Godine 1990. on ima prepisanih 15. džuzeva. Prepisivanje je bilo gotovo kompletirao a onda je došla agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i jedan broj džuzeva iz treće trećine je nesato. Hafiz je to dovršio do marta 2005. godine. Danas levhe hafiza Budimlije krase mnoge naše kuće, stanove, mesdžide, džamije, prostorije naših insitucija, što ukazuje na Hafizovu duhovnu snagu koja se obnavljala i povećavala sa svakim njegovim kontaktom sa svetim harfom“, kazao je dr. Seljubac.
Dr. Ahmed Hatunić je predstavio objavljena djela hafiza Budimlije. Poznato je da je hafiz Budimlija objavljivao radove u više časopisa i listova te da ima i nekih neobjavljenih radova koji su ostali iza njega što je potrebno u narednom periodu sabrati, istražiti i sistematizirati.
“U periodu od 1997. do 2010. godine obavljena su četiri djela hafiza Budimlije: Hafizove latife (1997.), Moja sjećanja (2004.), Čuvajte se zabranjenih djela (2005.) i Hutbe (2010.). Zbirka hutbi objavljena je na prvu godišnjicu nakon njegovog preseljenja na Ahiret. Navedena djela bi se mogla svrstati u tri tematske i sadržajne forme: prozno-pripovjedačka što dominira u njegovim Sjećanjima, sabiranje usmenog narodnog blaga što je vidljivo u njegovim Latifama, te znanstveno-teološka koja je naglašena u djelu Čuvajte se zabranjenih djela i zbirci hutbi i vazova. Ovu tematsku podjelu treba posmatrati okvirno i uvjetno jer se u svakome od njegovih djela provlači vjerska, prozna, pripovjedačka, sabiračka, edukativna i vazu-nasihatska dimenzija”, kazao je dr. Hatunić.
O ljudima s kojima se susretao hafiz Budimlija te o višeznačnosti njegovog duhovnog lika govorio je dr. Nusret Isanović. Naglasio je kako je važno ogranizirati okrugle stolove i naučne skupove o alimima kakav je bio hafiz Budimlija ali i slijediti ove velike ljude.
“Bez obzira na velike muke kroz koje je prolazio, hafiz Budimlija je i u najtežim okolnostima ostajao čovjek. Odužit ćemo se hafizu Budimliji i velikim ljudima kojih je sve manje slijedeći ih, slijedeći vrijednosti tih ljudi. Budimo ljudi, svjetlo čovječanstva. Nemojmo biti beskičmenjaci, bezličnici. Hodimo ovom zemljom onako kako dolikuje čovjeku”, kazao je dr. Isanović.
Govoreći o životu hafiza Budimlije i njegovoj misija u Bijeljini, prof. Emir Musli je kazao da su mnogi podaci o ljudima i događajima u Bijeljini ostali zabilježeni i sačuvani zahvaljujući hafizu Budimliji.
“Hafiz Budimlija je zapisao mnogo toga u vezi sa Bijeljinom, njenim imamima i alimima, njenim džamijama, mahalama, porodicama, historijom, njenim političkim i vjerskim životom. Zabilježio je imenom i prezimenom sve vjerske službenike koji su službovali u Bijeljini i Janji u proteklih više od stotinu godina. Zapamtio je, sjećao se, zapisao, zabilježio svoj život i život grada u kojem je proveo lijepe, ali i teške godine. Nakon tada muftije tuzlanskog Husein-ef. Kavazovića i direktora Behram-begove medrese Vahid-ef. Fazlovića, hafiz Budimlija je među prvima došao u Bijeljinu poslije Agresije na Bosnu i Hercegovinu da pokrene, podrži obnovu rada Medžlisa i obnovu džamija”, kazao je prof. Musli te je govorio o Hafizovom odrastanju u Foči, životu u Bijeljini, hapšenjima, boravku u zatvoru, posljedicama koje je to ostavilo na život hafiza Budimlije i njegovom životu u Tuzli.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir-ef. Camić zahvalio se muftiji Vahid-ef. Fazloviću i Muftijstvu tuzlanskom što se obilježavanje stote godišnjice od rođenja hafiza Budimlije održava u Bijeljini.
“Za 53 godine svoga življenja i rada u Bijeljini hafiz Budimlija je ostavio neizbrisiv trag u životima Bijeljinaca ali i ljudi iz komšijskih mjesta. Između njega i naroda stvorila se jedna posebna veza zbog koje, kako je i sam Hafiz govorio, nikada se nije pokajao što je došao u Bijeljinu niti je imao želju da ode negdje dalje iako ponuda nije manjkalo. Mnogi su kod njega pronašli riječ utjehe ali i znanje jer je hafiz Budimlija bio nepresušna riznica znanja koje je volio podijeliti sa drugima. U svom radnom i životnom vijeku Hafiz je bio potpuno predan misiji islama, poučen vrijednostima vjere suprotstavljao se svakom obliku zuluma čak i kada ga je njegova borba skupo koštala”, kazao je glavni imam Camić.
Muftija Fazlović i članovi Muftijstva tuzlanskog posjetili su mezar hafiza Abdulah-ef. Budimlije u haremu Džindijske džamije u Tuzli, a u Sultan Sulejmanovoj Atik džamiji u Bijeljini pred dušu hafiza Budimlije proučena je hatma-dova. Hatmu su proučili članovi Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva tuzlanskog.
U Mektepskom centru u Bijeljini postavljena je izložba „100 godina od rođenja hafiza Abdulah-ef. Budimlije“ na kojoj su izloženi njegovi rukopisi te fotografije koji svjedoče o životu i djelu ovog istaknutog alima.
Organizatori obilježavanja stotinu godina od rođenja hafiza Abdulah-ef. Budimije su Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa u Tuzli, Medžlis Islamske zajednice Bijeljina i Biblioteka „Behram-beg“.
(mizbijeljina.ba)