Piše: Semir Hambo
Grb i zastava Bosne i Hercegovine i dalje nisu prihvatljivi u mnogim sredinama kao simboli koji trebaju krasiti javne institucije. Za mnoge su ti simboli mučna realnosti i ne prihvataju ih bez križeva, brojanica, vjerskih svetkovina i drugih obilježja koji često dominiraju javnim ustanovama.
Posljednji slučaj iz Mostara na površinu je izbacio svu banalnost politike koja se vodi u BiH i u kojoj mnogi pokažu nedoraslost, neprincipijelnost i sunovrat politike koju žive. Nevjerovatno zvuči da u BiH postoje sredine u kojima je problem izglasati odluku da u javnim ustanovama budu isključivo obilježja države i eventualno grada.
Takvim odbijanjem brani se neutemeljeni i retrogradni narativ o vjersko-etničkim obilježjima koji često dominiraju u brojnim općinama, sudovima, fakultetima, školama i tako dalje. BiH s takvim pristupom nije ni blizu sekularne države u kojoj su jasno odvojena svjetovna od vjerskih pitanja i obilježja.
Zastupnica Naše stranke u Gradskom vijeću Grada Mostara Boška Ćavar jučer nije bila “za” da u javnim ustanovama budu istaknuta isključivo obilježja države Bosne i Hercegovine i Grada Mostara. Bila je suzdržana nakon čega je prijedlog u konačnici pao. “Za” su bili SDA, SDP, Prva mostarska partija i Irma Baralija (NS). Protiv i suzdržani su bili HDZ, HRS, Velibor Milivojević (SNSD) i Boška Ćavar (NS).
U konačnici, odluka o isticanju obilježja na objektima Grada Mostara i unutar njih, isticanju-projiciranju slika i simbola na javnim gradskim objektima koju je predložila Koalicija za Mostar dobila je 17 glasova što je bilo nedovoljno za usvajanje odluke.
Mostarski primjer samo je podsjetio na višedecenijske zloupotrebe na koje su gotovo svi i navikli. Pa se više niko i ne buni zbog okačenih križeva u javnim školama u brojnim sredinama u FBiH, a posebno u RS-u. Odustalo se i od problematiziranja slavljenja slava u brojnim školama. A snagu su izgubili i oni najuporniji koji su upozoravali da je kažnjivo ako neka javna ustanova nema okačenu državnu zastavu ispred svog ulaza.
Zastava BiH tako je mnogima teret, grb nepoželjan ili neprihvatljiv. Ali zato već decenijama gradimo društvo koje je naviklo da ističe i gleda jednonacionalne simbole ili vjerske elemente kao obilježje institucije postavljene na najistaknutija mjesta u prostorijama.
A ko odustane od države sutra će gledati kako svaka mjesna zajednica želi svoje zastave, svoje vjerske zastave i ambleme na svim institucijama u svojoj sredini.
(klix.ba)