Piše: Saud Grabčanović

Semberija i  Bijeljina u prahistoriji

Semberija, kao i teritorija samog grada Bijeljine, bili su naseljeni još od pradavnih vremena. Dosadašnja arheološka i druga istraživanja i nalazi dokazuju nam kontinuiranu naseljenosti Semberije još od praistorijskih vremena, odnosno još od  mlađeg kamenog doba, oko 5.000 godina p.n.e. Najstariji potvrđeni tragovi života ljudi na prostoru današnjeg grada Bijeljine potiču iz mlađeg kamenog doba-neolita (5.000 – 3.000 godine p.n.e.). Takođe, pronađeni su i materijalni ostaci iz perioda bronzanog i ranog gvozdenog doba. Najviše nalaza iz perioda praistorije pronađeno je u atarima sela Ostojićevo, Batković, Glavičice, Dvorovi, Kojčinovac, Patkovača i Triješnica. Karakteristike grnčarije, oruđa i oružja nedvosmisleno potvrđuju kulturne veze prastanovnika Semberije sa vinčanskom neolitskom kulturom, sa kulturama bronzanog doba-vučedolskom, kostolačkom i badenskom. O ovome svjedoče arheološka otkrića i u samom gradu kod gradske bolnice. Razni narodi i plemena, znana i neznana, u različitim epohama su se smjenjivali na ovim prostorima: Tračani, Iliri, Kelti…. Iliri se mogu smatrati autohtonim stanovništvom Bosne i starosjediocima. Ilirski  narod  je naseljavao Bosnu sve do dolaska Slavena u 6. vijeku na ove prostore, sa kojima su se izmiješali i nestali sa istorijske pozornice. Semberiju su naseljavala dva poznata ilirska plemena: Autarijati i Mezeji kojih je najviše bilo u današnjoj Srbiji. Prvi nomadski narod koji je stigao u Semberiju naseljenu Ilirima bili su Kelti, koji su poznavali novu tehnologiju proizvodnje željeza i oružja od njega. Nakon Kelta na Balkan i u Semberiju su stigli novi mnogo jači i organiziraniji osvajači – Rimljani. Semberija je pod rimskom vlašću ostala duže od 500 godina. Kroz sve to vrijeme Iliri su dijelili sudbinu sa ostalim  pokorenim narodima u Rimskom carstvu. U doba vlasti Rima pored grada Bijeljine je prolazio voma važan rimski put koji je vodio iz rimske pokrajine Dalmacije od grada Narone, današnjeg Metkovića, sve do grada Sirmijuma, današnje Sremske Mitrovice. U selima Brocu i u Čipirovinama kod Bijeljine otkriveni su ostaci vila iz rimskog perioda, kao i fragmenti rimskog puta, te rimski grobovi. Do danas su širom Semberije na više lokaliteta pronađeni tragovi naseobina prastanovnika naših krajeva, tragovi naselja iz rimskog perioda, kao i iz perioda slavenskog naseljavanja. Ovi nam arheološki nalazi svjedoče da je Semberija bila naseljena još od pradavnih vremena i da je u njoj postojao urbani kontinuitet. Kada je tačno u semberskoj ravnici nastao grad Bijeljina-nema pouzdanih podataka. O tome se može samo nagađati. Sigurno se zna da su prije doseljavanja Slovena na ove prostore sembersku ravnicu naseljavali razni narodi, u  kamenom, mlađem kamenom, i bronzanom dobu. Da je i na mjestu Bijeljine postojalo neko naselje još u predhistoriji, svjedoče nam danas arheološki nalazi kopalja i keramike kod bolnice u Bijeljini. Ovo su tragovi koji nam govore o prisutnosti Ilira na ovim prostorima i o njihovoj kulturi iz ranog željeznog doba.

                                                                            (Nastaviće se)