Piše: Jusuf Trbić
U nedjelju 25.novembra u Janji je, u velikoj sali Doma kulture, održana još jedna svečanost obilježavanja Dana državnosti BiH. Bilo je to podsjećanje na presudni događaj u našoj istoriji, koji je vratio Bosni državnost, prvi put nakon turskog uništenja bosanske srednjovjekovne države 1463. godine. Deklaracija ZAVNOBiH-a, čiji je autor, u većem dijelu, bio Hamdija Ćemerlić iz Janje, bila je akt koji bi i danas mogao parirati svim evropskim demokratskim tekovinama. To je bio istorijski temelj današnje bosanske državnosti i političke suverenosti, bosanska povelja slobode, ravnopravnosti naroda i građana, i demokratije o kojoj i danas možemo samo sanjati. Bio je to prvi evropski dokument modernog doba, koji garantuje sva ljudska prava, bez obzira na etničke, vjerske ili političke razlike, a usvojen je četiri godine prije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, izglasane na Skupštini UN-a 10. decembra 1948. godine.
Deklaracija ZAVNOBiH-a garantovala je punu ravnopravnost naroda i građana, a svaki građanin je mogao da bira i da bude biran na demokratskim izborima. Bila je garantovana sloboda vjeroispovijesti, ravnopravnost žena i muškaraca, poštovanje zakona, socijalna pravda, a njome su bile zabranjene sve fašističke i neofašističke organizacije. Deklaracijom je BiH priznata kao ravnopravna država u sastavu FNRJ, i to je bio osnov njenog osamostaljenja i međunarodnog priznanja 1992. godine. Da nije bilo ZAVNOBiH-a danas ne bi bilo samostalne i suverene države Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Deklaracija ZAVNOBiH-a je bila ogroman skok iz zaostale, feudalne, podijeljene, zemlje, zemlje nepismenosti, neravnopravnosti i opšte bijede, u svijet savremenih evropskih vrijednosti. Bio je to akt vizionara kakvih danas više nema ni kod nas, ni u svijetu.
Svečanost u Janji je još jednom potvrdila da se narod sjeća tih velikih događaja, koji moraju biti i naš putokaz za budućnost.