Bijeljinski gradski budžet biće u sljedećoj godini smanjen sa 53, na 46,9 miliona maraka, najviše zbog drastičnog smanjenja prihoda od PDV-a. Zanimljivo je da su prihodi od PDV-a na nivou BiH veći za oko 3 posto, a da je njihovo smanjenje za lokalne zajednice čak 12 posto. To znači da država i entiteti uzmu sebi koliko im treba, a teret svog kreditnog zaduživanja prebacuju na lokalne zajednice, to jest na građane. Uz to, pali su i drugi prihodi, posebno porez na promet nepokretnosti, i to za trećinu, jer je drastično opala kupovina i prodaja kuća, stanova i zemlje. Uz to, smanjen je i porez na plate, jer je u RS-u broj zaposlenih sa 260.000, u posljednje tri godine, pao na 230.000, tj. za 14 posto.

Na smanjenje gradskog budžeta u Bijeljini uticale su i sudske presude u procesima koji su, zapravo, apsurdni. Naime, opština Bijeljina je svojevremeno, zemljište čiji je bila vlasnik ( korisnik je bila Poljoprivredna škola)  dala za gradnju fabrike “Orao”, koja pripada entitetu. Sad  taj isti entitet, to jest škola, koja je pod ingerencijom Vlade, tuži Bijeljinu,  pa je grad dužan da školi, odnosno entitetu, za svoju sopstvenu zemlju, datu u korist entiteta, plati 680.000 maraka. Isti je slučaj sa AD ”Grad”. Tu je firmu osnovala opština, da vrši promet opštinskim zemljištem, pa je tako eksproprijacijom obezbijeđeno zemljište za gradsku zaobilaznicu. A pošto je AD “Grad” sad pod upravom Vlade, sad on tuži Bijeljinu, pa Grad mora, za svoje sopstveno zemljište, svojoj firmi, da plati 500.000 maraka. Razlog nije teško pogoditi : lokalna vlast u Bijeljini ne pripada SNSD-u, pa Vlada traži da Bijeljina plati čak i PDV na donatorska sredstva, dakle na poklon za gradnju kanalizacije. I da plati ponovo PDV za korištenje vlastitih parking prostora u gradu, za šta je Direkcija za razvoj grada, koja radi u okviru opštine, već jednom platila (taj isti) PDV.

Tako vam je to kad vladaju Dodik i njegovi jarani.

……………………………………

Ekonomski razvoj Bijeljine u naredne tri godine baziraće se na razvoju malih i srednjih preduzeća, revitalizaciji poljoprivrednih zadruga, sufinansiranju zapošljavanja i na razvoju voćarstva i integralne poljoprivredne proizvodnje. U to će, kako kažu, biti uloženo 56 miliona i 632 hiljade maraka, od čega će gradski budžet dati 26 posto, privatni izvori isto toliko, donatori 13 posto, javna preduzeća 16,6 posto, a ostalo će se  obezbijediti iz drugih izvora. Planirano je da se dalje radi infrastruktura u industrijskim zonama, sistem za navodnjavanje, da se nabave novi plastenici, da se razvija stočarstvo…Kad je u pitanju društveni razvoj, biće završena škola na Ledincima, sportske sale u školi “Sv. Sava” u Bijeljini i školi u Velikoj Obarskoj, kao i neki drugi objekti, a sve će to koštati više od 7 miliona dinara, od čega su 4 milionaiz budžeta.

Kad je u pitanju zaštita okoline, najveći projekat je gradnja prečistača otpadnih voda, koji će koštati skoro 14 miliona maraka.

Planovi su lijepi. Kako će biti ostvareni, tek će se vidjeti.

……………………………….

Cijena vode za domaćinstva u Semberiji porašće u 2014. godini za 4 pfeninga po kubiku, pa će iznositi 1,52 pfeninga, ali će pojeftiniti za privredu i ustanove, i to za 10 pfeninga – po zahtjevu Evropske unije da se postepeno izjednači cijena vode za građane i privredu, odnosno društveni sektor. Taj će se proces završiti 2016. godine, kad će svi plaćati isto.

Inače, domaćinstva koja su dobila kanalizaciju plaćaju na cijenu vode još toliko, jer je to bio uslov za odobravanje kredita za gradnju kanalizacije. U ovoj godini bijeljinski Vodovod je uredno vratio 2 miliona kredita,  a iduće godine vratiće 2,5 miliona maraka.

…………………………………

Fabrika traktora Ursuz u Bijeljini, koju su osnovali Bobar grupa i Pol-mot iz Poljske, do kraja novembra montirala je i prodala samo 50, od planiranih 500 traktora. Razlog je, kažu, ekonomska kriza, ali i visoka cijena traktora, koji koštaju i do 68 hiljada maraka. Za iduću godinu u planu su jeftiniji traktori, koji će više odgovarati domaćem tržištu.

………………………………….

U prvoj polovini ove godine u Bijeljini je prvi put broj prijavljenih radnji veći od broja odjavljenih. Sad ih ima oko 1.900, a ako se ovako nastavi, ima šanse da se i ekonomska kriza počne bar malo smirivati.

………………………………….

Zvanični statistički podaci ipak nisu ohrabrujući. Oni kažu da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u RS-u u novembru koštala  1.841, dok je prosječna neto plata bila 811 maraka, tj. samo 44,04 posto. Kako narod namiruje razliku, to niko ne zna. Od ukupnih troškova, porodica izdvaja od cijene potrošačke korpe 677 maraka za hranu, za stanovanje i komunalije 567,62, za odjeću i obuću 140,50, a za higijenu i zdravlje samo 76,30 maraka. Za kulturu, putovanja, banje, izlaske i ostalo – ne ostane ništa.

…………………………………

Ali, Bijeljinci ne odustaju od kulture. Ponovo radi bioskop, i to u 3D tehnici, a najnoviji filmski hitovi prikažu se u Bijeljini odmah nakon svjetskih premijera. I imaju po hiljadu gledalaca, najmanje. Rekorder je crtani film “Štrumfovi” sa 2.300 gledalaca, dok je na drugom mjestu opet crtać – “Kruds” sa 2.000 prodatih karata. Karte, inače, koštaju 4 marke, pa makar djeca mogu da gledaju filmove, ako već stariji neće.

…………………………………..

Košarkaši bijeljinskog Radnika nisu više na dnu tabele. U posljednjoj utakmici prvog dijela šampionata savladali su u gostima ekipu Čapljina Lasta sa 69 : 62 i tako pobjegli sa začelja tabele, na koje je došla upravo ekipa iz Čapljine.

Tako Radnik dočekuje zimsku pauzu na 11. mjestu sa 14 bodova.

A košarkaši drugog bijeljinskog prvoligaša, Građanskog, iako su tijesno izgubili u gostima u Mrkonjić Gradu od domaće Mladosti, i to u uzbudljivoj završnici ( rezultat je bio 74 : 73), zadržali su sedmo mjesto na tabeli “Lige 12” sa 16 osvojenih bodova.

…………………………..

Bijeljinski tekvandoista Ljubomir Stančić, član kluba TK “Jop”, svrstan je među deset najboljih sportista RS-a za proteklu godinu. On je na toj listi zauzeo sedmo mjesto, a u prošloj godini bio je vicešampion Balkana na prvenstvu u Baru, šampion BiH i RS, i pobjednik na nekoliko važnih turnira, poput “Trofeja Beograda” i Otvorenog prvenstva Hrvatske.

Komentari