Crno na bijelo : Milorad Dodik izveo državni udar !

Ništa se slučajno nije dogodilo – baš u danu u kojem je Vijeće za vanjsku politiku Europske unije donijelo odluku da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala još 2008. godine, Milorad Dodik donosi odluku da dvojica izaslanika iz njegovog SNSD-a i jedan iz DNS-a ne nazoče sjednicama Doma naroda Parlamenta BiH.

Zbog toga će, tek će se to pokazati, 16. marta 2015. ostati duboko upisan i zapamćen – s jedne strane zbog odluke EU-a deblokirati euroatlantski put BiH, a s druge zbog državnog udara u režiji i organizaciji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Potpuna blokada

Dodikova prekjučerašnja odluka koju je odmah proslavio u jednom banjolučkom restoran s Nebojšom Radmanovićem, Nikolom Špirićem, Željkom Cvijanović i Igorom Radojičićem jedino se može okarakterizirati kao – državni udar jer se radi o potpunom rušenju državne zakonodavne vlasti.
Zastupnici SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH napustili su pet od dosad održanih osam sjednica jer je svaki put većinom glasova odbijen  njihov prijedlog da Šefik Džaferović bude smijenjen s položaja predsjedatelja. Zahtjev  temelje na optužbama koje je iznio Mirsad Kebo, bivši potpredsjednik Federacije, po kojima je Džaferović prikrivao ratne zločine. Tužiteljstvo BiH je odbacilo Kebine prijave i optužbe, ali tu odluku Dodik ne priznaje.

Sada je on otišao još dalje – Sredoje Nović i Nebojša Radmanović, izaslanici SNSD-a, i Dragutin Rodić, izaslanik DNS-a, neće nazočiti zasjedanjima Doma naroda Parlamenta BiH. U Klubu Srba Doma naroda su, osim njih trojice, i Darko Babalj i Ognjen Tadić iz SDS-a. Prema poslovniku, “kvorum Doma čini devet izaslanika uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika”. Ukoliko se taj uvjet ne ispuni, sjednica se ne može održati.

Za jučer prijepodne bila je zakazana sjednica Ustavnopravne komisije Doma naroda, ali je otkazana jer je Dodikova odluka stupila na snagu – nisu došli Sredoje Nović i Dragutin Rodić.
–  Ovo moramo hitno riješiti, u suprotnom smo u problemu koji će nadmašiti sve dosadašnje probleme – izjavio je Bariša Čolak (HDZ), predsjedatelj Doma naroda.
U obrazloženju odluke da izaslanici SNSD-a i DNS-a ne sudjeluju u radu Doma naroda, navedena su dva razloga – prvi je izbor i sastav parlamentarnih komisija, a drugi jačanje državnih institucija. Jedno je jasno – prvi razlog je lažni, a drugi je ključni.

Vrh SNSD-a je ljut što je iz Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) eliminiran zastupnik iz te stranke, a izabran Sadik Ahmetović iz SDA uz suglasnost SDS-a. Naime, Zastupnički dom Parlamenta BiH na prošlotjednom zasjedanju većinom glasova izabrao je Zajedničku komisiju za nadzor nad radom OSA-e i ostalo je da to potvrdi i Dom naroda. U Komisiju su izabrani zastupnici i izaslanici Đorđo Krčmar, Darko Babalj, Željko Komšić, Mirsad Mešić, Sredoje Nović, Sadik Ahmetović, Vjekoslav Bevanda, Safet Softić,  Damir Bećirović, Bariša Čolak, Fahrudin Radončić i Ljilja Zovko.

Kandidat za člana Komisije bio je i Nikola Špirić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu, ali nije prošao. Jedan od razloga, i na tome su posebno inzistirali iz SDS-a, jest što je Špirićev sin zaposlen u OSA-i.
Dodiku je posebno važna ta komisija jer ima punu nadležnost nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom – nadzire njezin rad, razmatra izvješće glavnog inspektora, provodi istrage o radu OSA-e, analizira troškove direktora i Agencije i trošenje proračunskog novca i što je posebno važno, daje mišljenje o imenovanju direktora. Inače, prema poslovniku, izaslanici Doma naroda imaju pravo nazočiti sjednicama svih parlamentarnih komisija bez prava glasa, osim sjednicama Komisije za nadzor nad radom OSA-e.

Dva izlaza

Drugi razlog koji je u odluci o blokadi Parlamenta BiH naveo vrh SNSD-a je zapravo prvi i ključni:
– Neprihvatljiva je politika jačanja institucija BiH na štetu RS-a koju je prihvatio SDS, a koju već dugo provodi SDA.
– Prije će se Republika Srpska odvojiti od BiH, nego što će BiH u Europsku uniju. BiH koja se čuva nasiljem međunarodne zajednice ne može opstati – poručio je Dodik prošlog mjeseca. Prekjučer je Vijeće za vanjsku politiku Europske unije odlukom da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju može stupiti na snagu uništilo Dodikovu politiku. Time je i službeno potvrđen status BiH kao pridružene članice EU-a i otvoren put za podnošenje aplikacije za dobivanje kandidatskog statusa.

Sada je na vlastima da reformskim potezima konkretno dokažu opredijeljenost BiH za euroatlantske integracije čime će BiH imati jednu adresu i jedan glas pred EU-om i svijetom. Uostalom, to su prošlog mjeseca potpisali članovi predsjedništva BiH i predsjednici 14 političkih stranaka, među njima i Dodik, a ovjerio je Parlament BiH. To praktično znači da je EU konačno zaključio da BiH ostaje u BiH i da je na redu veliko unutarnje  ekonomsko i političko pospremanje kako bi zemlja za najduže šest godina bila potpuno spremna za članstvo u EU-u. U prijevodu, reforme su neminovne i one će otpuhati političare koji čine sve da zadrže status quo.

S obzirom da je SNSD blokirao Dom naroda, blokirao je i kompletan Parlament BiH. Prema Ustavu BiH, oba doma državnog Parlamenta ravnopravno sudjeluju u donošenju svih zakona s tim da Dom naroda ima i ekskluzivnu nadležnost u proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. Drugim riječima, sve što odluči Vijeće ministara kao državna izvršna vlast i potvrdi i usvoji Zastupnički dom, ostaje na papiru bez ovjere Doma naroda.

Dogovor i kompromis teško je očekivati sa SNSD-om, jer bi to značilo izmicanje stolice Miloradu Dodiku koji je očito spreman na sve. Ukoliko se nastavi blokada, postoje samo dva izlaza.
Prvi je da konkretne poteze povuče visoki predstavnik Valentin Inzko kao jedini vrhovni tumač i čuvar Daytonskog sporazuma, koristeći ogromne ovlasti koje ima, uključujući i bonnske. One mu daju pravo smijeniti i s političke scene ukloniti političare koji podrivaju mirovni sporazum, odnosno ustavni poredak države.

Drugi je raspuštanje Doma naroda. Prema poslovniku, to može uraditi Predsjedništvo BiH ili sam Dom pod uvjetom “da je odluka Doma o raspuštanju donesena većinom koja uključuje većinu glasova izaslanika iz najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog”. Prijedlog o raspuštanju Doma naroda mogu podnijeti najmanje tri izaslanika, a Kolegij Doma dužan je sazvati zasjedanje na tu temu u roku od 15 dana od dana podnošenje prijedloga.

 

(kliker.info)

Komentari