Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo Bosne i Hercegovine”

“Bio je cunami neistine, negativnih priča, falsifikovanja istine i činjenica o Jugoslaviji, ali imam utisak kako vrijeme prolazi, u javnosti sazrijeva istina o tom vremenu, kao i interesovanje ljudi da saznaju kako je to izgledalo”, rekao je Raif Dizdarević za  TV N1. Titov partizan, kasniji maršalov blizak saradnik, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, šef savezne skupštine i jugoslovenske diplomatije, Raif Dizdarević gostovao je u  emisiji Pressing.

U subotu će se u Moskvi održati velika parada povodom 70. godišnjice pobjede nad fašizmom. Taj događaj neki nazivaju Danom podjele, a ne Danom pobjede. Od zvaničnika iz regije u Moskvu putuju samo Tomislav Nikolić i Milorad Dodik.

“Imam negativno mišljenje o tom bojkotu. Ovdje se radi o obilježavanju godišnjice i velikog događaja u međunarodnim odnosima. To je bio rat u kojem je učestvovalo preko 60 država, a 60 miliona ljudi je nastradalo i šteta je bila ogromna. Ako se obilježava jubilej, obilježava se njegov historijski značaj, a ne da li je neko s nekim u određenoj zavadi”, smatra Dizdarević.

Znači mi kada me neko sretne na ulici koga ne znam i kaže: “Zdravo Raifaga”.

Prije 10 godina Raif Dizdarević nije prihvatio otići u Rusiju na obilježavanje 60 godišnjice. gdje je trebao primiti jubilarnu medalju ruske Vlade zbog toga što je BiH na tom skupu predstavljao Borislav Paravac, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji se deklarisao kao četnik.

“Kada sam vidio da ide Paravac, koji se hvali da je iz četničke porodice, ja sam odbio. Nije mi palo napamet da idem na manifestaciju kojom se obilježava pobjeda nad fašizmom sa jednim fašistom.”

Naredne sedmice bit će donesena odluka o rehabilitaciji Draže Mihailovića.

“To neće donijeti ništa dobro. Vraćanje u prošlost i slavljenje nečega najnegativnijeg može konzervirati stanja i blokirati procese mijenjanja na bolje što podrazumijeva istinu o prošlosti”, istakao je Dizdarević.

Dizdarević se prisjetio susreta Tita i Draže Mihailovića iz 1941. godine. “S Dražom se sastao dva puta i nudio mu da idu zajedno u borbu i ponudio mu zajedničku komandu, ali je Draža to odbio. Istovremeno Mihailović je vodio pregovore s Nedićem i postigao sporazum za borbu protiv partizanskog pokreta. To je prezentovano njemačkom komandantu okupacionih snaga u Srbiji koji je to odobrio. Draža se u novembru sastao s predstavnikom Njemačke komande i od tada traje saradnja i izdaja. A sada se vodi sudski proces da je Draža Mihailović prvi antifašista”, prisjetio se nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Pokušaj od zla napraviti dobro  

Na pitanje da li se Srbija procesom rehabilitacije Mihailovića odriče svog antifašizma Dizdarević smatra da se odriče.

“Šta se afirmiše određenim političkim talasom kada je riječ o revitaliziranju nekih događaja. To je pokušaj predstavljanja zla dobrim.”

“Vidim da kod Vučića postoji naglašavanje kada je riječ o našim odnosima, onoga što je temelj odnosa između država; suverenost, integritet i slične vrijednosti. Istovremeno se miješa ono što smo govorili o rehabilitaciji Draže Mihailovića.”

Gost Pressinga je mišljenja da Vučić i Nikolić sigurno nisu antifašisti, jer da jesu govorili bi istinitije o prošlosti.

Kolinda Grabar Kitarović je krišom posjetila Jasenovac, a javno se obznanjuje posjeta Bleiburgu, dok je Titova bista je prebačena u Kumrovec s Pantovčaka.

“Ne razumijem državnika koji se ponaša tako. Ako se ide odavati pošta onda se odaje na način koji daje pravi sadrzaj, a ne polujavno. Nakon toga odlazi u Bleiburg gdje su se odigrali događaji gdje su stradali najveći zločinci iz Jasenovca i NDH.”

Nijedna od država koje su postale nezavisne nema monopol nad onim što je bilo jugoslovensko.Voditelj Pressinga, Amir Zukić je pitao nekadašnjeg Titovog partizana koketira li BiH s fašizmom napomenuvši da i danas postoje ulice koje nose imena četničkih i ustaških vođa?

“BiH se nije Ustavom i zakonom opredjelila za osnovu antifašističkog društva, a dan EU je dan antifašizma, evropske integracije su zasnovane na antifašizmu.Visoki funkcioneri BiH prolaze mirno ulicom Budaka, ulicom Jure Francetića jednog od najvećih koljača u Drugom svjetskom ratu i pored devastiranog groblja koje je spomen obilježje.”

Čovjek koji je u bivšoj, zajedničkoj, državi bio sve što se može biti rekao je da bi opet uradio sve isto, s korigovanjem da neke stvari budu bolje.

“Smatrao sam da BiH u Jugoslaviji može ostvariti sve interese i razvijati se, te obezbjediti sebi sa svima u svemu i u svim dijelovima Jugoslavije.

Raif Dizdarević je u Pressingu rekao: “Izjašnjavao sam se kao Jugosloven, a sada sam Bošnjak. Izjašnjvali su me i kao Hrvata. Jednom prilikom popunjavali su se neki formulari i moj prijatelj je popunio moj. Kada je došao do dijela formulara o nacionalnom opredjeljenju pitao je može li napisati “musliman”. Pošto nije moglo napisao je da sam Hrvat s obzirom da je stanovništvo u fojničkom kraju većinom hrvatsko.”

Svi znaju kako je Jugoslavija nastala, ali činjenice o početku raspada su različite i nerazjašnjenje u potpunosti.

“Procesi raspada Jugoslavije nastali su zbog nedosljednosti u razvijanju sistema u koji smo ušli. Ustavom iz 1974. napravljen je ozbiljan korak u regulisanju odnosa unutar Jugoslavije i tu smo stali. Imali smo federacije s konfederativnim elementima.”

“Najveća krivnja je na nacionalističkom vrhu Srbije, odakle je počeo da se raspaljuje nacionalizam”, dodao je Dizdarević.

Zašto je želio Slobodana Miloševića za premijera Jugoslavije? 

“Činio sam to zbog toga što bi u tom slučaju on morao preuzeti velike brige i traženje puteva za rješavanje problema Jugoslavije. Ne bi imao onaj čilim pod nogama koji se zove svevlast. Odlaskom iz Srbije on bi za šest mjeseci kao premijer bio predmet kritike i morao bi se ponašati drugačije”, priznao je gost Pressinga.

Dizdarević je kazao kako ne zna da li je Milošević bio strani plaćenik, kako se govorilo. Ono što je siguran je činjenica da je Milošević bio spreman učiniti sve za potpunu vlast.

“On pripada tendeciji u srpskom društvu kojoj je sve bilo svedeno na borbu za vlast. Njemu je i nacionalizam služio za građenje pozicije svevlasti. Milošević je bio čovjek koji je znao vladati. Za predsjednika Centralnog komiteta je došao izdavši najboljeg prijatelja, Ivana Stambolića, koji ga je promovisao za kandidata. Na kraju ga je Milošević i ubio.”

Žao mi je što nismo uradili nešto što smo mogli uraditi da se sačuva civilizacijski projekt pod imenom Jugoslavija.Dio dokumentacije je i dalje tajna i saznat ce se nakon smrti u arhivu BiH.

“Smatrao sam da mi koji dolazimo do najtajnijih dokumenata nemamo pravo vlasništva nad njima i toga sam se držao dok nije nestala Jugoslavija. Onda sam osjetio dužnost da kažem javnosti šta se događalo.”

Na pitanje da li ga je iko ikada pozvao u neku političku stranku u BiH ili pitao za savjet, Dizdarević ističe da nije imao niti jedan poziv. Također je rekao da je mogao pomoći s obzirom na svoje iskustvo i poznanstva.

“Privatno sam zvao Boutros Boutros-Ghalija i rekao mu ukoliko se ne zaustavi agresija na BiH ovo će postati dugo godina žariste svih nesreća, a iza toga sam mu spomenuo da se ovdje može dogoditi i genocid”.

Blizak saradnik Josipa Broza Tita sumnja u raspad BIH kao što je doživjela Jugoslavija. “Ja se divim strpljivosti ovog naroda, a dokle može trajati trpljenje stanja koje vas stalno vuče nazad, pitanje je. Radnici danas žive u gorem položaju nego u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.”

BiH je dužnik Josipu Brozu Titu 

“On se zalagao za BiH, počevši od ravnopravnog položaja, jer je bilo svojatanja od strane dva susjeda. Sve što smo ostvarili imali smo podršku ili angažovanje Tita. Tokom posljednjeg boravka u BiH rekao je da se velikim dijelom osjeća građaninom BiH. U BiH smo proveli najteže dane, ali sjećanja na te dane su sjećanja na veliko žrtovavanje za veliko dostignuće”, rekao je Dizdarević.

On se sjetio starih vremena i napomenuo da je Jugoslavija bila jedna od najsigurnijih zemalja u Evropi, a da je BiH u jednom trenutku imala milion zaposlenih sa besplatnim školovanjem i zdravstvenom zaštitom. “Olimpijadu smo dobili jer smo bili sigurni, a ne radi infrastrakture koju su imale i druge zemlje.”

U rubrici X-Ray u kojoj se na kratka pitanja daju kratki odgovori Dizdarević je dao svoje mišljenje o tri predsjednika.

Nas komunista više nema, a neka vjerski lideri sada popravljaju to što smo mi kao nanijeli loše.

 – Franjo Tuđman? Nemam dobro mišljenje. Kao Bosanac i bivši Jugosloven mislim da je Tuđman svojim odlukama i separatizmom unio dosta lošeg u ono što je nastajalo.
– Slobodan Milošević? Zla kob ovog područja.
– Alija Izetbegović? Snosi dosta odgovornosti za mnoge stvari u BiH. Razumijem da je došao u najgore vrijeme bez velikog iskustva.

“Da nije bilo sirotinje koja se borila, ne bi bilo BiH” prokomentarisao je Dizdarević priče u kojima se govorilo da nije bilo Alije, ne bi bilo ni BiH.

Za kraj gostovanja u Pressingu istakao je da sve ono što je dobro urađeno i što je donosilo dobro da će ostati i kao historija i kao sjećanja koja se prenose s koljena na koljeno.

 

(Kliker.info)

Komentari